Drvene fasade

Drvene fasade su veliki hit u modernoj stanogradnji. Osim što su otmjenog i toplog izgleda, uklapaju se u svaki tip okoliša te su ekološki prihvatljive.

Po fasadi se kuća poznaje, kaže narodna mudrost. Lijepa fasada privlači poglede baš poput lijepe osobe, atraktivnog automobila, sjajnog nakita... Fasada ostavlja prvi dojam na posjetitelje objekta. Jedne od danas najatraktivnijih fasada svakako su one od drveta.

Kod nas su još uvijek novitet i rijetki su objekti 'odjeveni' u drvene ventilirane fasade, no iste su u svijetu uzele maha u modernoj stanogradnji. To ne čudi, jer fasadne obloge od prirodnog drveta daju objektima otmjen i topao izgled te se odlično uklapaju u svaki tip okoliša. Podjednako su atraktivne i u gradskoj sredini, kao i na nekoj osami okruženoj zelenilom. Osim toga, drvene su fasade ekološki najprihvatljivije, jer je riječ o potpuno prirodnom materijalu. Pritom je važno naglasiti kako su drveni proizvodi vrlo poželjni u gradnji, jer se od svih materijala obrađuju s najmanjim utroškom energije.

Poželjna drva za fasadu
Fasade se izrađuju od različitih vrsta drveta. Sama tvrdoća nije toliko važna, koliko stabilnost. Da bi određenu vrstu drva koristili za fasadu, ono mora zadovoljavati sljedeće uvjete: izdržljivost na temperaturu, sve vrste uvijanja, savijanja i skupljanja te jednostavno održavanje. Drvene fasade zahtijevaju isključivo kvalitetno drvo. Stoga se za izradu drvenih fasada koriste sljedeće vrste: ariš, smreka, jela, bor, hrast, douglas, tikovina, iroko i ipe. Riječ je o vrstama koje se u našem podneblju najbolje 'ponašaju' – godinama izgledaju lijepo unatoč raznim vremenskim utjecajima.

Drvo treba zaštititi
(Ne)prilike poput UV zračenja, kiše, vjetra, mraza, snijega, prljavštine iz atmosfere negativno utječu na sve vrste fasada, pa tako i na drvene. Na drvene fasade dodatno utječu i insekti te mikroorganizmi. UV zračenje, vlaga, štetočine te prljavština iz atmosfere s vremenom utječu na estetski izgled drvenih fasada - drvo čine sivim, a moguća je pojava i gnjiljenja, odnosno pukotina. Da bi se postigao što duži vijek trajanja drvenih fasada potrebna je konstruktivna zaštita drva.

Drvene fasade potrebno je zaštititi od djelovanja vlage, UV zračenja i štetočina. Također, poželjno je i tretiranje za održavanje boje, odnosno sjaja same fasade. U svrhu zaštite drva najbolje je koristiti lazure na vodenoj bazi s kojima drvo i dalje prima i otpušta vlagu. Klasični lakovi brzo pucaju i ljušte se. Također, tikovo ulje daje dobre rezultate, no potrebno ga je nanositi svake dvije godine.

Kvalitetno postavljanje i održavanje
Ono što je bitno kod drvenih fasada jest pravilno postavljanje istih. Drvene fasade zahtijevaju ravne zidove, jer se sve neravnine dodatno ističu. Postavljanje drvenih fasada odvija se u nekoliko faza. Prvo se postavlja izolacija (stiropor ili kamena vuna), potom slijedi montaža aluminijskih nosača podkonstrukcije. Nakon toga se montira i nivelira podkonstrukcija. Slijedi ugradnja parne brane te montaža drvenih obloga. Na kraju slijedi završni premaz.

Posebno važno je voditi računa o izolaciji i provjetravanju, odnosno odvođenju kapilarne vlage. Montaža samih dasaka i nije neki naročito zahtjevan zadatak. Gotovo sve se drvene fasade isto montiraju – daska po daska, odozdo prema gore. Drvene obloge razlikuju se po debljini, širini i dužini, ovisno o pilani, vrsti blanjanja, odnosno želji investitora. Obloge se mogu montirati kaskadno (utor-pero varijanta) ili sa zračnom fugom. Bubrenje i skupljanje drva, uvjetovano vremenskim utjecajima, se treba uzeti u obzir prilikom određivanja veličine razmaka fuga drvenih obloga. Također, obloge se mogu pričvrstiti spojnicama ili vijcima. Pričvršćivanje spojnicama čini fasadu elegantnijom, ali je to ujedno i skuplja varijanta. Drvene fasade potrebno je održavati svakih pet do 10 godina, ovisno o tipu premaza i klimatskim uvjetima. Pravilnim postavljanjem i održavanjem drvene su fasade dugovječne.