Flora na zidovima

Ne postoje granice oblikovnom prostoru za hobi vrtove. Ziđe ozelenjeno kao;
- granica prostora terase
. granica zemljišnog posjeda
- dekorativni pogled
- lukovi i svodovi
- zdenci
- potporni zidovi za strmine i nagibe
- vrtovi uređeni kamenom
daju u svakom slučaju idiličan izgled starim zidinama, zgradama i cjelokupnom imanju. Međutim i tu je potrebno najprije dobro promisliti i donijeti važne odluke. Preporuka je uporaba biljaka i cvijeća postojanih na zimske uvjete, zatim bilje pogodno za ozelenjavanje fasada, primjerice svima poznati bršljan ili divlja loza. Za većinu takvog bilja neophodna je konstrukcija hvataljki odnosno vitica. Biljke koje se penju u visinu i omotavaju zahtijevaju uglavnom okomitu konstrukciju za penjanje, biljke koje se omotavaju i uvijaju traže i okomitu i vodoravnu konstrukciju. U svakom slučaju prilikom sadnje ne smijete zaboraviti ukalkulirati kasnije neophodne mjere za njegu i održavanje bilja. Primjerice bršljan prvih godina raste sporo, ali primijetit ćete tek što je prekrio krov počinje bujati takvom brzinom da prodire i u krovni crijep te ga iz godine u godinu podiže.

Za lukove i svodove su najpogodnije ruže penjačice i za njih svakako treba osigurati odgovarajuću konstrukciju. Za ograde posjeda, potporne zidove za nagibe te za omeđenje terase pogodni su specijalne betonske žardinjere te suhozid od prirodnog kamena. Ovo posljednje može realizirati i vješti laik, naravno ukoliko se radi o malim visinama.

Betonske flora žardinjere postoje u najrazličitijim oblicima i varijacijama. One imaju veliku prednost što njihovi oblici odgovaraju ozubljenju zida čime se postiže visoka stabilnost.

Suhozid od prirodnog kamena zahtijeva dosta rada i intenzivne troškove, ali je zato trajan i bezvremenski lijep. Ozeleniti ga možete svim mogućim vrstama puzavica, timijanom i krikom. I paprat na pogodnim pozicijama izgleda iznimno lijepo, u posljednjem desetljeću osvojili su u manjim izvedbama i oblicima i manje vrtove i posjede.

Vodoskoci instalirani u umjetnički uređenim vodenim vrtovima zamaka i dvoraca označavani su i kao umjetnički vodoskoci. I to kako u pogledu njihove arhitekture tako i u pogledu tehničke izvedbe koja je za ono vrijeme bila nedvojbena. Tada su potisne i cirkulacijske crpke bile nepoznate. Tu se uglavnom radilo s prirodnim nagibom.

Takve naprave za vodu bila su preteče današnjih vodovoda. Voda se spremala u visoke rezervoare te se potrebni tlak vode dobivao umetnim padom.

Ali vratimo se mi današnjim vodenim vrtovima. Vodeni vrtovi poistovjećeni su s vodenim jezercima. Jasno je da je i vrt s vodenim jezercem vodeni vrt. Ipak vrtno jezerce ima određene zahtjeve u pogledu dubine, poribljenosti te nekih drugih kriterija koji se ne odnose bezuvjetno na svaki vodeni vrt.

U čemu je razlika između velikih vrtnih jezera i vodenog vrta?
Ne mora uvijek biti veliko vrtno jezero, vodoskoci, pojila za ptice, zdenci ili vodeni vrt, također se obični vrt može pretvoriti u vodeni vrt. U sljedećem tekstu bit će više govora o vodenim vrtovima i vrtnim jezercima.