Idealan materijal za pasivne kuće

Nekada su ljudi gradili kuće od slame, jer nisu imali drugih materijala za gradnju. Danas znamo da je slama superioran materijal – jer je jeftin, dostupan, ekološki prihvatljiv, odličan toplinski i akustični izolator

Slama se na velika vrata vraća na građevinsku scenu! I dok su ljudi nekada koristili slamu jer nisu imali drugog materijala za gradnju, danas smo znanstveno dokazali brojne prednosti slame. Naši su preci bili sretni ljudi, jer je taj poljoprivredni nusprodukt u biti superioran materijal.

Brojne su prednosti slame kao građevinskog materijala:
- zdravo stanovanje,
- ekološka prihvatljivost,
– laka dostupnost materijala,
– jeftina sirovina,
- vrhunska toplinska i akustična izolacija,
- otpornost na požare, potrese kao i nametnike te
- statička čvrstoća.

Velika prednost slame jest i jednostavnost arhitektonskog oblikovanja, jer pruža mogućnosti gradnje nepravilnih oblika koji nerijetko izgledaju kao umjetnička djela. Također, objekti od slame mogu biti sagrađeni i tako da u potpunosti izgledaju kao da su izgrađeni od konvencionalnih materijala.

Eko plusevi
Slama i sijeno nisu jedno te isto – slamu čine osušene stabiljke žitarica koje ostaju poslije vršidbe, dok je sijeno pokošena i osušena trava za stočnu hranu. I dok sijeno sadrži pelud i može izazivati alergijske reakcije, slama je potpuno bezopasna za ljudsko zdravlje.

Kvaliteta zraka u kućama od slame puno je bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim toga, za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama. Upravo stoga jer je riječ o potpuno prirodnom materijalu, slama se po završetku ciklusa građevinskog objekta može kompostirati. Potpuno se razgrađuje i ne šteti okolišu. No, to joj nije jedini eko plus. Za nastanak bala slame nije potrebno trošiti energiju, jer je ona nusproizvod žitarica. Sva energija koja joj je potrebna je sunčeva za vrijeme rasta same žitarice. Treći eko plus slama dobiva zbog svojih prirodnih izolacijskih svojstava.

Idealan materijal za pasivne kuće
Kao toplinski i akustični izolator, korištenje slame uveliko štedi energiju prilikom gradnje objekta, kao i tijekom korištenja istog. Stručnjaci kažu da se sa zidovima od slame vrlo lako može postići kriterij pasivne kuće, kojoj svi težimo. Prema njihovom izračunu, kuće od slame troše čak deset puta manje energije u odnosu na standardne. Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti, odnosno, U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/m2K (u Europskoj uniji postoji tendencija da se ta vrijednost smanji na 0,25). Zid od slame (debljine oko 45 cm) ima koeficijent oko 0,13 W/m2K. Također, slama je vrlo jeftin materijal za gradnju objekata. Može se nabaviti po relativno niskoj cijeni (od 3 do 10 kuna po bali sijena). Zbog već spomenutih izolacijskih svojstava, kuće od slame troše znatno manje energije za grijanje i hlađenje prostora.

Neboderi od slame
Ono što je važno naglasiti jest da se slamnati zidovi obavezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna.

Cementna žbuka potpuno je neprikladna za korištenje u kombinaciji sa slamom, jer stvara paronepropusni sloj i zid ne diše, odnosno onemogućen je prolaz viška vodene pare iz unutrašnjosti objekta prema van.

Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi.

Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene – teoretski bi se mogli graditi i neboderi.

Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Još kad na bale slame dodamo žbuku, rizika od požara nema.