Održavanje kvalitete zraka

Općenito klima uređaji hlade sve dok je vanjska temperatura iznad +18°C, a griju do vanjske temperature -8°C. U pravilu cijeli obalni dio Hrvatske može se grijati klima uređajem, dok se u kontinentalnom dijelu uz klima uređaj preporuča i dodatni izvor topline.

Klimatizacija zraka u prostoru, odnosno kondicioniranje zraka, najčešće je vezano uz vruća ljeta, no mnogi sustavi, koji u sebi imaju tzv. potpunu klimatizaciju (grijanje, hlađenje, odvlaživanje/ovlaživanje, ventiliranje pa čak i ioniziranje), rade cijelu godinu. Općenito klima uređaji hlade sve dok je vanjska temperatura iznad +18°C, a griju do vanjske temperature -8°C.

Današnje generacije inverterskih klima uređaja griju deklarirano do -15°C pri čemu treba voditi računa da im se deklarirani toplinski učin smanjuje na otprilike 60%. Ukoliko se prostor nalazi u klimatskoj zoni u kojoj po zimi temperatura ne pada ispod -15°C može se grijati tijekom cijele zime. U pravilu cijeli obalni dio Hrvatske može se grijati klima uređajem, dok se u kontinentalnom dijelu uz klima uređaj preporuča i dodatni izvor topline. U najavi je i nova generacija klima-invertera s mogućnošću grijanja do -20°C i s fascinantnim COP=6,5. Osim temperaturnih uvjeta, izvan sezone potrebno je regulirati vlažnost i ioniziranost zraka.

Ugoda rada i življenja
Zahtjev za sve primjerenije potrebe u vidu klimatskih uvjeta s ciljem poboljšanja života i rada ljudi u stambenim, radnim i poslovnim prostorima s jedne strane, a zahtjev za racionalnim gospodarenjem energije i očuvanje okoliša s druge strane dovele su do naglog razvoja termotehnike, a posebice klima-tehnike. Tako “umjetna klima” postaje osnovni čimbenik za zadovoljenje zahtjeva prilagođenih psihofizičkoj građi čovjeka.

Nedostatak zraka, malaksalost, glavobolja, osjećaj umora, pojačano znojenje, depresija, pesimizam, nervoza, povećana osjetljivost, pa čak i bolesti srca česte su tegobe kod neadekvatnih mikroklima stambenih ili radnih prostora. Dugotrajna izloženost takvim uvjetima dovodi do pada produktivnosti, profesionalnih bolesti, bolovanja, a sve je to velik trošak i za poslodavce i za zaposlene. U današnja vremena 90% svoga vremena provodimo u zatvorenim prostorima. Zbog toga, kvaliteta zraka u prostorijama u kojima živimo i radimo ima značajan utjecaj na to kako se osjećamo.

Svjesni smo i toga da su danas alergije, problemi s dišnim putevima i opći umor u sve većem porastu. S druge strane, zdrava, ekološki uzgojena hrana i namirnice, čista pitka voda, umjerena tjelovježba i kretanje na čistom zraku stoje u osnovi dobroga zdravlja. Zrak, kojega čovjek udahne 10.000 litara dnevno, također je ključni čimbenik dobroga zdravlja.

Zrak sadrži molekule i čestice raznih materijala koji su naelektrizirani, pa kažemo da su oni nositelji električnog naboja, a zovemo ih ionima. Kad čestice imaju manjak elektrona zovemo ih pozitivnima, a ako imaju višak elektrona zovemo ih negativnima. Negativne ione stvaraju svemirska i sunčeva zračenja, radioaktivnost zemlje, zatim kiša i prskanje vode, te vatra (svijeće su jaki ionizatori). Biljke također stvaraju negativne ione kisika, a sve ovo pokazuje koliko je važno oko sebe imati biljke, vodu, sunčevo svjetlo - sve ono što ljudi modernog vremena sve više zaboravljaju.

Upravo zbog svih uređaja i materijala koji nas okružuju - umjetne obloge, kućanski aparati, električni uređaji, računala, mobiteli, visokonaponski vodovi i trafostanice, centralno grijanje i klima uređaji zrak koji udišemo je energetski osiromašen. To negativno utječe na naše zdravlje i raspoloženje.

Ionizacija zraka
Nedostatak negativnih iona direktno je povezan s porastom nervoze kod ljudi. Simptomi pada negativnih iona u zraku i udisanje dima cigareta su rast tona u razgovoru, razgovor postaje agresivniji, a sugovornici razdražljiviji. Ne reagiraju tako samo ljudi. Primijećeno je to kod životinja, pa se u zadnje vrijeme ionizatori koriste i na farmama i u tovilištima jer se postiže brži rast uz kvalitetno meso, a smanjuje opasnost od infekcija. I biljke vole negativne ione - zapaženi su dobri rezultati kod krastavaca, rajčica, zobi.

U prirodi najpovoljnije stanje ionizacije zraka je nakon nevremena, olujnih i grmljavinskih pljuskova kada dolazi do atmosferskih pražnjenja. Tada omjer se u zraku nalazi zamjetno više negativnih nego pozitivnih iona. Male kisikove negativne ione nalazimo u osvježavajućem okružju u blizini slapova, u borovim šumama, planinama, te pokraj morske obale. Na tim mjestima može se naći od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća negativnih iona po kubnom centimetru zraka. Organizmu je za normalno funkcioniranje, potrebno 1.000 negativnih iona po kubičnom centimetru zraka.

U boravišnim prostorima nalazi se svega desetak negativnih iona po kubičnom centimetru, dok se u naseljenim mjestima nalazi do 100 negativnih iona po kubičnom centimetru zraka. Uzrok tome su sintetički i plastični materijali koji se koriste u prostorijama, armirani beton, klima uređaji, centralno grijanje i dr. To je razlog zbog kojeg se u boravišnim i radnim mjestima brzo umaramo, osjećamo manjak energije. O utjecaju negativnih iona na ljudsko zdravlje zna se već oko 40 godina, te postoje brojna znanstvena istraživanja. U ljudskom tijelu se neprestano događaju biokemijski procesi oksidacije i redukcije, koji za svoje neometano djelovanje trebaju negativno nabijene ione.

Sva živa bića primaju negativno nabijene ione iz zraka putem kože i organa za disanje. Kada je u prostoriji dovoljno negativnih iona, u krvi se povećava sadržaj kisika, normaliziraju se otkucaji srca i na taj se način ubrzava izlučivanje toksina. Zbog veće prokrvljenosti mozga, jačaju koncentracija i ostale sposobnosti uma. neutraliziraju se posljedice stresa, smanjuju se napetosti i glavobolje. To je od posebne važnosti prilikom rada na računalu, ali i u slučajevima preopterećenosti poslom. Negativni ioni se vežu na toksine u tijelu, a to znači da djeluju kao antioksidansi, te na taj način sprečavaju razvoj degerativnih bolesti.

Utjecaj elektriciteta u zraku na čovjeka predmet je proučavanja znanstvenika, a mjerenja pokazuje da je u prostorima u kojima radimo i živimo velik manjak negativnih iona u zraku. Na selu ima 800 do 1800 negativnih iona po kubičnom centimetru, na ulicama velikih gradova 200 do 450, a u uredima od 30 do 50. Iglice bora, vodopadi i prskanje vode dodatno ioniziraju zrak i zato je u takvim prostorima lakše živjeti pa su zelene površine, vodoskoci vodotoci i slapovi u gradovima nužni.

Negativni ioni kisika su temelj života jer stimuliraju sve funkcije od fizičke snage mišića do intelektualne i hormonalne aktivnosti. Negativni ioni također povećavaju funkciju pluća, a time poboljšavaju rad srca, metabolizam i biokatalizu i utječu na psihičko smirivanje. Stoga ionizatori zraka koji nadomještaju nedostatak negativnih iona pomažu zdravim ljudima da se osjećaju bolje, a bolesnima da poprave svoju zdravstvenu sliku. Dokazano je da stariji ljudi stalnim udisanjem ioniziranog zraka ponovno stječu snagu tijela i duha, življi su, okretniji, bolje im je pamćenje i bolje su raspoloženi.

Ionizatori zraka
Jedno od rješenja su i ionizatori zraka. Onečišćen i zadimljen zrak se usisava i prolazi kroz spužvasti predfilter koji zaustavlja veće čestice prašine. Elektrostatska ćelija za skupljanje čestica preko tankih žica elektrostatski nabija (pozitivno) čestice onečišćenja i usmjerava ih na uzemljene ploče gdje ostaju kao da su privučene na magnet, sve do pranja ćelije. Pročišćeni zrak prolazi kroz filter od aktivnog ugljena gdje mu se uklanja miris. Negativni ioni emitiraju se u struju pročišćenog zraka i izbacuju kroz rešetku.

Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da bi u zraku trebalo biti minimalno 1000 negativnih iona na kubni centimetar zraka da bismo se dobro osjećali - omjer između negativnih iona trebao bi biti približno 1,02 : 0,98. Provjetravanje prostorija ne može dovoljno pomoći, jer je zrak koji nas okružuje vrlo osiromašen (razna zagađenja koja je uzrokovao čovjek), tj. u njemu je količina negativnih iona nedovoljna, mala. Ukoliko želimo održavati zdravlje, dobro raspoloženje i učinkovitost, potrebno je umjetno unositi negativne ione. Tome su namijenjeni ionizatori zraka. Ionizator proizvodi negativne ione koji nedostaju u zraku. Negativno nabijeni ioni su prijeko potrebni za život. Oni oživljavaju bioelektrokemijske stanične procese i životne funkcije. Pridonose zdravlju, dobrom raspoloženju te radnoj učinkovitosti i učenju.

Ovlaživanje zraka
Povoljna vlažnost zraka nije važna samo za zdravlje ljudi već i za mnoge proizvodne procese, npr. u drvnoj, tekstilnoj, prehrambenoj, duhanskoj industriji, u tiskarama, vinskim podrumima, staklenicima, kao i muzejima, galerijama, raznim skladištima itd. Općenito, ovlaživanje znači umjetno dovođenje vode ili pare sobnom zraku. Odnosno, uređaji za ovlaživanje zraka povećavaju apsolutni sadržaj vlage u zraku.

U atmosferi, suhi se zrak uvijek miješa sa vodenom parom, u omjeru koji ovisi o vremenskim uvjetima. Pri temperaturama okoline pogodnim za čovjeka zrak može apsorbirati nekoliko puta više vodene pare nego pri niskim temperaturama. Jedan kubični metar zraka može apsorbirati maksimalno 4,5g vodene pare pri temperaturi 0°C, 17,5g pri 20°C i čak 31g pri 30°C. Ovo ponašanje definira se pojmom relativna vlažnost. Ako se hladni zrak tijekom zime zagrijava, relativni udio vodene pare se smanjuje. Relativna vlažnost prema tome opada na alarmantne razine ispod 30%. Kako bi održali dobru kvalitetu zraka u prostoru treba mu umjetno dodati vodu ili paru, tj. potrebno ga je dodatno ovlažiti.

Atomizacija
Atomiziranje pretvara vodu u vrlo sitne kapljice ili čestice (aerosole). One se distribuiraju u zrak koji treba ovlažiti, gdje isparavaju. Energija potrebna za isparavanje aerosola izvlači se iz sobnog zraka, što uzrokuje hlađenje (adijabatsko pothlađivanje).

Isparavanje
Kod isparavanja, vode se zagrijava do točke ključanja u posudi i proizvedena para se emitira u okolni zrak. Energija potrebna za isparavanje izvlači se iz električne energije i također se emitira kao toplinska energija u prostor. Parni ovlaživači zraka kod kojih nema cirkulacije zraka, rade praktički bešumno i potpuno su bez mirisa i bakterija.

Ishlapljivanje
Sobni zrak se cirkulira preko velike, umjetno stvorene vodene površine pomoću ventilatora. zrak apsorbira vodenu paru. Energija potrebna za ishlapljivanje izvlači se iz zraka koji prolazi kroz uređaj, kao i kod atomizera. Ovo rezultira laganim snižavanjem temperature, što se osjeća u blizini uređaja. Ovlaženi zrak koji ulazi u prostoriju je bez bakterija. Moderni uređaji za ishlapljivanje ne samo da ovlažuju već efikasno smanjuju onečišćenje zraka, poput čestica prašine, otrovnih plinova i neugodnih mirisa prisutnih u sobnom zraku. Kod postavljanja ovlaživača zraka u neku prostoriju, bitno je odrediti takav položaj ovlaživača da se zrak ravnomjerno vlaži u čitavoj prostoriji. Kako to nije uvijek moguće postići, ponekad se pribjegava postavljanju više ovlaživača na 'strateškim' položajima u prostoriji.

Klima za zimske vrtove
Za reguliranu izmjenu zraka, zimski vrtovi trebaju kontrolirano provjetravanje i odzračivanje, jer se jedinu tako može osigurati sigurna zaštita od pregrijavanja i njihovog prekomjernog ovlaživanja. Isto se tako mora voditi računa o zagrijavanju zimskih vrtova, a koje je vezano za konkretnu potrebu. U tu su se svrhu kao posebno povoljni i adekvatni pokazali podni konvektori, sa kojima se omogućava raslojavanje hladnog zraka, pokrivanje rezidualne topline ili isto tako i zagrijavanje cjelokupne prostorije.

Zimski su vrtovi u današnje vrijeme vrlo popularni, jer se ova «druga», svijetlom ispunjena dnevna soba, može tijekom čitave godine višestruko iskorištavati. Vrlo se često u zimskim vrtovima stvaraju prave zelene oaze, tako da ova prostorija postaje omiljeno mjesto cijele obitelji. U nijednoj drugoj prostoriji, članovi obitelji ne proživljavaju izmjenu godišnjih doba tako intenzivno kao ovdje. Ponos vezan za zelenu oazu u vlastitom domu može se vrlo brzo pretvoriti u ogromno razočarenje kada dođe do pojave velike vrućine ili hladnoće. Kako se to ne bi dogodilo, kod zimskih se vrtova neprekidno treba voditi računa o optimalnom provjetravanju i odzračivanju, kao i o dostatnom zagrijavanju.

Za provjetravanje zimskog vrta najčešće se primjenjuju prirodni i automatski sistemi. Pored dovoljno dimenzioniranog postrojenja za ventilaciju, prilikom njegovog se planiranja u obzir isto tako trebaju uzeti i mjere za zaštitu od sunčevog zračenja. Nezaštićeni staklenik, koji je direktno izložen suncu u ljetnom se periodu naime, vrlo brzo i intenzivno zagrijava. Uzrok tome je takozvani učinak staklenika. Sunčeve zrake nesmetano prolaze kroz staklene ploče i zagrijavaju sve površine koje se nalaze iza njih.

Tako zagrijane površine ponovo zrače toplinu koja je usmjerena prema van. Iako je takvo toplinsko zračenje dugoročno i reflektira se od stakla, više se ipak ne može potpuno probi van. Drugi se problem javlja zbog premalenog prozračivanja. Na taj način dolazi do povečanja vlažnosti prostora. Ovakva nezdrava prostorna klima potiče i stimulira rast gljivica. Zbog toga svaki zimski vrt uspješno živi od dobrog i precizno promišljenog ventiliranja.

Kao dobra rješenja ventiliranja i klime za zimske vrtove pokazali su se sistemi za poprečno zračenje, za dijagonalno ventiliranje ili za krovno odzračivanje. Zato industrija nudi za sve mogućnosti primjene po mjeri izrađena riješenja. Ovi su sistemi jednostavni za montiranje, ne zahtijevaju opsežna održavanja, te zahvaljujući ugodnom upravljanju, automatski uvijek brinu za ispravnu klimu u zimskom vrtu.

Ionizatori zraka protiv bolničkih infekcija
Britanski istraživači organizirali su trogodišnji projekt kako bi utvrdili može li se uz pomoć ionizatora zraka spriječiti širenje bolničkih infekcija. Bolničke infekcije ozbiljan su i sve rašireniji problem koji pogađa oko 10% pacijenata tijekom njihova boravka u bolnici. Sve više dokaza potvrđuje da se oko 20% tih infekcija širi zrakom. Projekt se temelji na istraživanju provedenom u Sveučilišnoj bolnici St. James u Leedsu koje je pokazalo da ionizator zraka na odjelima za intenzivnu njegu sprječava sve infekcije koje uzrokuje Acinetobacter. Otporne na skoro sve dostupne antibiotike, infekcije koje uzrokuje ta bakterija sve su veći problem u bolnicama i mogle bi biti kobne za neke skupine pacijenata.