Vlaga u podlozi – problemi u montaži

Iako je bitna komponenta u gradnji relativna vlažnost, kako materijala i građevnih elementa, tako i zraka te podloge za postavljanje obloga, često se ovom , vrlo bitnom čimbeniku, ne pridodaje potrebita pozornost. Kako je graditeljstvo doživjelo novu renesansu unatrag nekoliko godina, a cijene rastu iz dana u dan, često se javlja potreba za skraćivanjem rokova izvedbe radova.

Izvođači su pod pritiskom, i ukoliko samo jedna etapa radova kasni sa izvedbom, poremećen je slijed svih drugih naknadnih radova. Vlaga (voda) koja je potrebna za kvalitetnu reakciju vezivnih sredstava u betonu i betonskoj podlozi (estrih), predstavlja zapravo problem u postavljanju drvenih podloga i parketa, razdoblje od nekoliko mjeseci „prirodnog“ sušenja često probija rokove zadane projektom, a pogotovo je to slučaj ako se radovi vrše u jesenskom i zimskom razdoblju (niže temperature i viši udio vlage u zraku), što je slučaj za predstojeće razdoblje gradnje.

Uzmimo na dva primjera, male i velike gradnje, moguće uštede koje su ostvarive brzim isušivanjem. Na primjeru kupnje i adaptacije trošnog stana, jedan od zahvata bio bi i postavljanje (dosad nepostojećeg) estriha (podloge/glazure) te postavljanje parketa. Tradicionalno, radovi koji bi pčeli početkom jeseni bili bi zaustavljeni na 3- 4 mjeseca radi sušenja podloge te postavljanja parketa.

Sa isušivanjem podloge specijalnim isušivačima zraka, to razdoblje bi se smanjilo na svega nekoliko tjedana. Ušteda od tri mjeseca prijevremenog useljenja ekvivalentna je razlici u cijeni tromjesečnog najma i cijeni npr. dvotjednog najma isušivača i njegove vlastite potrošnje, što bi u ovom primjeru bilo i više od 5 000 kuna. Ukoliko se isti obračun primjeni na objekat od npr. 16 stanova, tada direktne uštede mogu biti i do 100 000 kuna, što zaista nije zanemarivo. Naravno, indirektne dobrobiti mogu biti još i veće, prijevremena isporuka, neplaćanje penala, zadovoljni klijenti, itd.

Vlaga u materijalu
Vlaga u prostorima, a naročito u novogradnjama ili gradnjama koje su zatvorene i duže vremena neprozračene, čest je uzrok dilatacija i deformacija drvenih podnih obloga. U prostoru ima vlage tik iznad tla, i to znatno više negoli što ima vlage pod stropom. Ona se treba izmjeriti higrometrom, treba pronaći uzrok nastajanja vlage i poduzeti odgovarajuće mjere da bi se ona uklonila.

Općenito bi uzroci vlage mogli biti sljedeći:
o prekratko vrijeme mirovanja estriha u odnosu na klimatske uvjete i na njegovu debljinu
o pretjerana količina vode korištena je prilikom pripreme cementne mase, a i zbog uporabe nepranog ili po svojoj granulaciji neodgovarajućeg agregata
o prisutnost inertnih materijala (ekspandirana glina, vermikulit i slično)
o nazočnost higroskopnih materijala (neoprani sitan pijesak ili dodaci
o prodiranje vode izvana – prevelika vlaga iz vrta (hidroizolacija temelja), mjere protiv vlage od padalina
o relativna vlažnost zraka
o nedostaje parna zaštita, što znači da je cementni estrih u izravnom kontaktu s vlažnom građevinskom strukturom i nalazi se na zemlji u prizemlju i bez podruma

Sušenje estriha
Normalno vrijeme sušenja cementnog estriha je 10-15 dana po svakom centimetru debljine. Sušenje u jesensko- imskom razdoblju, kao što je već istaknuto, lako može potrajati i dulje, ako smo masi dodali porozne i upijajuće materijale ili ako smo površinu na kraju strojno obradili. S uporabom stroja, površina postaje vrlo kompaktna i zatvorena, što otežava isparavanje vode koju sadrži estrih. Ukoliko se ne krene odmah sa procesom, razdoblje isušivanja se može produžiti i za 50%.

Nasuprot tome, tijekom ljetnog perioda, zbog vjetrovitih ili suhih dana, potrebno vrijeme sušenja se smanjuje. Ako polažemo parket, suvišna vlažnost (koju najbolje možemo izmjeriti karbidnom CM metodom ) kod cementnih estriha ne smije prijeći 2% (po standardu JUS U.F2.016:1989 vlažnost ne smije prijeći 3%, po iskustvima njemačkih i talijanskih podopolagača, iskazuje se da taj stupanj treba biti maksimalno 2%); a primjerice u Austriji i Sloveniji i manje od 2% (1,6-1,8%). Bez obzira na to što postoji više metoda za mjerenje vlažnosti podloge i da su neke od njih vrlo jednostavne, moramo znati da najbolje jamstvo i najtočnije rezultate daje metoda s karbidom, koju provodimo s CM aparatom.

Skraćivanje rokova radova
Posljednjih smo godina svjedoci znatnog razvitka na području cementnih proizvoda koje koristimo u građevinarstvu, a kemijska industrija je na odlučujući način pripomogla razvijanju još potpunijih i učinkovitijih materijala. Polagači podnih obloga prikliješteni su između kratkih rokova koje im daju investitori i propisanih uvjeta za polaganje podne obloge. Nepoštovanje nužno potrebnog vremena mirovanja i sušenja estriha je u većini slučajeva uzrok reklamacija i neplaćanja. Izvođač završnih radova tu je praktički nemoćan, premda obično, uz krajnjeg korisnika, trpi najveću štetu.

Tradicionalno, radovi koji bi pčeli početkom jeseni bili bi zaustavljeni na 3- 4 mjeseca radi sušenja podloge te postavljanja parketa. Sa isušivanjem podloge specijalnim isušivačima zraka, to razdoblje bi se smanjilo na svega nekoliko tjedana Brzosušeći estrih

Specijalnim hidrauličkim vezivima, koja se u usporedbi s običnim cementnim estrihom bitno brže vežu i suše, mogli bismo možda znatno približiti ranije spomenute suprotstavljene strane (vremenske rokove i idealne uvjete polaganja). Na građevinskom području se istraživanje kemijskih pronalazaka već neko vrijeme kreće prema proučavanju i otkrivanju proizvoda koji bi djelovali što prije i tako znatno skratili vrijeme završnih radova. Kraće vrijeme čitavog postupka polaganja vrlo je važno i kod adaptacijskih i sanacijskih poslova.

Radnici već u nekoliko dana ili čak i u nekoliko sati ostvaruju rezultate, koji su nekad zahtijevali tjedne rada i čekanja da bi proteklo vrijeme potrebno za mirovanje podloge. Posebna hidraulička veziva, deklarirana kao brzovežuća i brzosušeća, bila su novost krajem osamdesetih godina na području cementnih estriha. Danas na tržištu možemo pronaći mnogo brzih proizvoda raznih proizvođača, koji se po sastavu i odnosima miješanja međusobno razlikuju, te ih zato moramo koristiti strogo se pridržavajući uputstava proizvođača.

Estrihe na osnovi brzovežućih cemenata pripremamo kao i obične cementne estrihe. U osnovi se radi o kemijskom sastavu veziva. Njegove značajke su ovisne o količini vode koja se dodaje u smjesu. Veziva miješamo s agregatima odgovarajuće i prikladne zrnatosti, te sa točno određenom količinom vode koju propisuje proizvođač i koja je navedena na svakoj pojedinoj vreći. Estrih pripremamo sa pijeskom različite zrnatosti od 0 do 8 mm, ukoliko želimo da brže postigne tvrdoću.

Smjesa koju pripremamo s agregatom veće i ravnomjerne zrnatosti trebati će više cementa, a to će onda utjecati i na veće stezanje estriha. Neki proizvođači prodaju već pripremljene suhe smjese veziva i agregata, kojima na licu mjesta dodajemo još samo propisanu količinu vode. Na taj način isključujemo mogućnost krivog odabira agregata i omjera u mješavini. Pored toga su suhe mješavine vrlo dobrodošle svugdje gdje imamo problema s prijevozom i pripravljanjem mješavine (na primjer, u strogom središtu grada). Brzovežući estrih ne smije se miješati ni sa kojim drugim cementom, vezivom ili dodatkom, a obično se najbolje izvede ako radimo sa žbukom koja je vlažna poput zemlje. Ljeti moramo pripaziti na to da proizvode ne skladištimo na suncu i vrućini, da za pripravljanje mješavine koristimo hladnu vodu i da se prijenosne cijevi, koje su izravno izložene suncu, isuviše ne pregriju. Brzovežući estrih prikladan je za izvedbu veznog estriha, gdje debljina iznosi najmanje 1,5 cm (ovisno o proizvodu) i gdje ga polažemo na vezni sloj cementnog mlijeka.

Isto tako, moguća je i izvedba na razdjelni sloj te izvedba plivajućeg estriha, gdje je debljina najmanje 4 cm, a najviše 8 cm (i ovdje je debljina ovisna o pojedinom proizvodu) i koji polažemo na polietilensku foliju ili sličan izolacijski materijal, koji od vlage treba zaštititi i zidove u čitavoj debljini estriha.

Pored toga, moramo predvidjeti dilatacijsku traku iz stežućeg materijala debljine od približno 1 cm (polistirol, karton i drugo). Nakon polaganja estrih trebamo njegovati prema preporukama proizvođača, no općenito važi da ne smije biti izravno izložen suncu ili propuhu, nego da ga treba zaštititi (primjerice, polietilenskom folijom). Moramo pripaziti i na to da se sušenje odvija ravnomjerno. Vlaga u prostorima, a naročito u novogradnjama ili gradnjama koje su zatvorene i duže vremena neprozračene, čest je uzrok dilatacija i deformacija drvenih podnih obloga.

Uređaji za isušivanje vlage
U završnoj fazi izgradnje može doći do zakašnjenja ukoliko se jave nepredviđena oštećenja uzrokovana vodom. Na tom području treba primijeniti mjere za brzo sušenje i dodatne uređaje poput infracrvenog uređaja za sušenje ili turbina za sušenje. Primjenom pojedinih mjera može se postići usmjereno sušenje nekog dijela građevine, površine 1 m2, nastalog primjerice na spoju s balkonom, jednako učinkovito kao i plošnim sušenjem 100 m2 zida u tvorničkoj hali pomoću "vremenskog postupka s folijama". Treba uzeti u obzir raspored ventilatora za propuhivanje kao i zagrijavanje objekta.

Također treba imati na umu da zimi temperiranje prostora izgradnje pomoću topova za zagrijavanje podiže temperaturu, ali se time ne može odstraniti vlaga. Djelomično se postižu i suprotni učinci: 1 kg propan plina sadrži više od 1 litre komprimirane vodene pare. Kod izgaranja se ta para oslobađa a posljedica je povećanje vlažnosti. Stoga treba proučiti koje uređaje za zagrijavanje se može i smije upotrijebiti za pojedini slučaj. Dodatnim strujanjem zraka povećava se učinkovitost sušenja. Stoga se koriste ventilatori kapaciteta 1.000 do 30.000 m3/h.

Kod isušivanja građevine preporučuje se postaviti po jedan kompaktni uređaj za sušenje u kombinaciji sa snažnim ventilatorom na površinu od 25 do 35 m2 (odgovara otprilike 60 do 100 m3 volumena). Kod velikih građevina je naravno potrebno upotrijebiti veći broj kompaktnih uređaja za sušenje kako bi se postiglo učinkovito i što brže isušivanje. No sušiti se može i s velikim postrojenjem za isušivanje, koje ima veliki kapacitet. Takvi uređaji imaju kapacitet do 1.000 litara na dan.

U pravilu treba prije upotrebe uređaja za odvođenje vlage pustiti da se cementna površina nekoliko dana "odmori", jer kod prebrzog isušivanja mogu nastati izbočine. Za sušenje cementnih površina prije postavljanja obloga, odnosno parketa, preporučuje se da se uz korištenje uređaja za odvođenje vlage koriste i kompresori za površinsko propuhivanje ili ventilatori velikog kapaciteta.

Njima se propuhuje suhi zrak kojeg stvara uređaj za odvođenje vlage s velikom brzinom iznad cementne površine. Optimalnim miješanjem zraka sprečava se točkasto isušivanje cementne površine a prednosti su bitno brže i ravnomjernije isušivanje, nego ako se samo koriste uređaji za isušivanje vlage u građevinarstvu.

Svaki investitor u ovisnosti o financijskim mogućnostima odabrat će varijantu sa kojom će raditi podlogu. Klasične podloge (estrih/glazura) su u startu najjeftinije, ali vrijeme, koje često zna biti i po nekoliko mjeseci da bi se dobio odgovarajući postotak vlage, je snažan čimbenik u graditeljskom poslu. Kako je iznimno mali udio onih koji koriste brzosušeće podloge (ispod 10%) tako se kao jedino rješenje nameću uređaji za isušivanje vlage.

Cijena najma i potrošnje električne energije, često znaju odvratiti od ove opcije; ali benefiti u bržoj izvedbi radova (i do tri mjeseca) te neupitnoj kvaliteti rada na suhoj podlozi, često znaju imati dobit višestruko veću od uložene. Prihvaćanjem sve oštrijih standarda i propisa u graditeljstvu, a posebice vezano za dozvoljenu vlagu u podlozi, mogući scenarij je da će isušivači vlage biti standard u graditeljstvu, jer si nijedan investitor neće smjeti priuštiti takav luksuz da mu zgrada stoji prazna 3-4 mjeseca.