Zagrijavanje bazenske vode sunčevom energijom

Pri tome se najčešće koriste solarni sustavi za pripremu potrošne tople vode u obiteljskim kućama.

Uz to, česti su veliki solarni sustavi u zgradama u kojima su potrebe za toplinom veće, kao što su hoteli ili domovi umirovljenika, no takvi su sustavi danas često zastarjeli i zahtijevaju rekonstrukciju.

Primjena Sunčeve energije za zagrijavanje bazenske vode u Hrvatskoj nije novost, iako je s obzirom na velik potencijal još razmjerno rijetka.

Bazeni su važni sportsko-rekreacijski i turistički objekti. No, kako se bazenska voda u pravilu treba zagrijavati, bazeni su veliki potrošači energije, odnosno uzrokuju visoke troškove za njihove vlasnike ili korisnike. Nažalost, u najvećem se broju slučajeva za zagrijavanje bazenske vode koriste fosilna goriva (najčešće loživo ulje i prirodni ili ukapljeni naftni plin), zbog čega razmišljanja o primjeni Sunčeve energije za tu svrhu sve više dobivaju na značenju. Naime, Sunčeva energija je u svakom slučaju jedan od ekonomski najučinkovitijih i za okoliš najprihvatljivijih načina za zagrijavanje bazenske vode.

Projekt Solpool
Iskorištavanje Sunčeve energije i drugih obnovljivih izvora podupire Europska komisija u okviru programa “Inteligentna energija u Europi“kojim se ponajviše promiču i podupiru razni projekti. Jedan od takvih projekata je i Solpool u kojem sudjeluje osam partnera i to iz Češke, Francuske, Grčke, Italije, Mađarske, Njemačke i Slovenije. Glavni cilj projekta je priprema i provođenje promidžbenih djelatnosti s ciljem povećanja primjene Sunčeve energije za zagrijavanje vode za bazene na otvorenom. Glavne ciljne skupine pri tome su vlasnici i korisnici bazena te svi koji se bave izvođenjem solarnih i sustava grijanja.

Projekt obuhvaća izradu promidžbenih knjižica i tehničkih priručnika o primjeni Sunčeve energije za zagrijavanje bazenske vode te organizaciju stručnih skupova za vlasnike bazena i izvođače solarnih sustava. Kao pomoć pri odluci o ulaganju u solarni sustav za zagrijavanje bazenske vode predviđena je izrada posebnog programa kojim će se moći ocijeniti opseg, troškovi, vrijeme povrata ulaganja i smanjenje štetnih emisija zbog ugradnje takvog sustava za pojedini bazen.

Primjena Sunčeve energije za zagrijavanje bazenske vode
Prema podacima slovenskog Instituta za zaštitu zdravlja koji ispituje kvalitetu vode u bazenima, u susjednoj je Sloveniji 2006. godine u 161 javnom kupalištu i plivalištu bilo ukupno 538 bazena, od čega 179 na otvorenom. Kako su vrijednosti Sunčevog zračenja u Sloveniji razmjerno velike, baš kao i u Hrvatskoj, većina tih bazena je više nego prikladna za ugradnju solarnih sustava. Uz to, primjena takvih sustava vrlo je prikladna i za bazene u sklopu privatnih kuća. Većina javnih bazena u susjednoj Sloveniji za zagrijavanje vode koristi fosilna goriva ili geotermalnu energiju, no nekoliko je novijih primjera primjene Sunčeve energije. Najpoznatiji primjeri pri tome su:
* hotel "Žusterna" u Termama Čatež (nedaleko od Zagreba) s ukupnom površinom solarnih kolektora 600 m2
* hotel "Delfin" u Izoli s ukupnom površinom kolektora 140 m2
* Dom paraplegičara Pacug pokraj Pirana s ukupnom površinom (ravnih ili pločastih) kolektora 78 m2
* Terme Snoviku Kamniku s ukupnom površinom (vakuum-skih ili cijevnih) kolektora 81 m2

Kako primjena Sunčeve energije ima brojne prednosti, u mnogim se europskim zemljama njezina primjena za zagrijavanje bazenske vode potiče. Takav je slučaj, primjerice, u Njemačkoj ili u susjednoj Sloveniji gdje se poticaji mogu dobiti od Ministarstva za okoliš i prostor ili Ekološkog fonda. Na žalost, takve državne potpore za ugradnju suvremenih sustava za zagrijavanje bazenske vode kojima se istodobno smanjuje potrošnja (sve skupljih) fosilnih goriva i smanjuju emisije štetnih tvari u okoliš u Hrvatskoj za sada još ne postoje.