Nekretnine opterećene hipotekom mogu se slobodno prenositi. Hipoteka služi tome da je stjecatelj nekretnine svjestan da stječe nekretninu opterećenu pravom zaloga i da će, u slučaju da se kredit prestane otplaćivati, vjerovnik pokrenuti postupak prodaje predmeta zaloga neovisno o tome tko je njegov vlasnik. Stoga možete sastaviti darovni ugovor kojim ćete darovati ½ dijela predmetne nekretnine supruzi. Napominjemo da u ugovoru moraju biti navedeni točan opis i podaci o nekretnini, kako su navedeni u zemljišnim knjigama te da se posebno mora naglasiti da je stan opterećen hipotekom i navesti sve podatke o toj hipoteci. Neki vjerovnici zahtijevaju da ih se obavijesti o namjeravanom prijenosu vlasništva, što je navedeno u Vašem ugovoru o kreditu, stoga je potrebno provjeriti Vaš ugovor i kontaktirati vjerovnika. Predlažemo da se radi sastavljanja darovnog ugovora obratite stručnoj osobi. Posebno napominjemo kako će Vaša nevjenčana supruga morati platiti porez na promet nekretnina u vrijednosti od 5% tržišne vrijednosti nekretnine, obzirom da Zakon o porezu na promet nekretnina predviđa oslobođenje samo u slučaju formalno sklopljenih brakova, odnosno nije predviđeno oslobođenje u slučaju nevjenčanih parova.

Ugovor o doživotnom uzdržavanja može se raskinuti na dva načina: sporazumno ili sudskim putem. Sporazumni raskid znači da obje strane potpisuju izjavu kojom raskidaju navedeni ugovor, a sudskim putem znači da jedna strana podiže tužbu pred sudom radi raskida navedenog ugovora. Raskidom ugovora na bilo koji način obje su strane oslobođene svojih ob­veza, osim obveze na naknadu štete. Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala. Stoga, Vi nakon raskida ugovora imate pravo na povrat onoga što ste dali tijekom trajanja tog ugovora. Savjetujemo Vam da s ocem prvo pokušate postići dogovor te sporazumno raskinuti ugovor. U tom sporazumu navedite koliko Vam pripada za ono što ste dali tijekom trajanja tog ugovora i kako će Vam se to isplatiti. Preporučamo da pokušate objasniti ocu kako će mu sudski spor predstavljati dodatni trošak, koji se sporazumnim raskidom može izbjeći, te kako imate pravo na povrat onog što se dali za vrijeme trajanja ugovora. Ukoliko sporazum nije moguć, Vaš otac može sudskim putem tražiti raskid ugovora, a Vi onda, također sudskim putem, možete tražiti povrat onoga što se dali na ime izvršenja tog ugovora, sukladno gore navedenom.

Prije svega, potrebno je provjeriti je li međuvlasničkim ugovorom regulirano vlasništvo tavanskog prostora odnosno podruma predmetne nekretnine na način je li susjed vlasnik tavana odnosno podruma. Ukoliko jest, ipak je dužan omogućiti Vama, a naravno i ostalim suvlasnicima, pristup radi održavanja zajedničkih antena kao i dimnjaka. Naime, svaki suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine dužan je dopustiti pristup u stan, odnosno prostoriju i njihovu uporabu, ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine (dimnjaka i antena). Nadalje, ukoliko međuvlasničkim ugovorom nije određeno kako je tavan u vlasništvu određenog susjeda, svakom od suvlasnika pripada suvlasnički udio na tavanu, kao i na ostalim zajedničkim prostorijama. Veličina tog udjela ovisi o veličini posebnog dijela nekretnine (stana). S tim u vezi, redovito održavanje zajedničkih dijelova (tavana) i uređaja (antene) nekretnine smatra se poslom redovite uprave, a takve poslove vodi upravitelj i to na temelju odluke većine suvlasnika. Stoga Vam savjetujemo da održite sastanak suvlasnika te odredite način održavanja nekretnine. Ukoliko ta odluka ne bude poštovana, možete se obratiti sudu i tražiti da odredi rok u kojem se mora obaviti određeni posao (npr. pregled dimnjaka). Ukoliko sa susjedom koji je zagradio pristup na tavan nije moguće postići dogovor na gore opisani način, te pod uvjetom da on nije vlasnik tavana, predlažemo da pred nadležnim sudom podignete tužbu radi smetanja posjeda i tražite da taj susjed uspostavi prvobitno stanje tj. da ukloni ogradu. Posebno napominjemo kako su rokovi za podizanje takve tužbe izrazito kratki i iznose 30 dana od dana saznanja za učinjenu povredu, odnosno godinu dana od učinjene povrede. Ako su navedeni rokovi istekli, možete podići vlasničku tužbu te njome tražiti da Vam susjed vrati suvlasništvo nad tavanom; odnosno vlasničku tužbu radi prestanka uznemiravanja te njome tražiti prestanak uznemiravanja i uspostavu prvobitnog stanja. Predlažemo da se radi sastava tužbe obratite stručnoj osobi. Napominjemo kako bi bilo svrsishodno upozoriti susjeda da onemogućavanjem pregleda dimnjaka može ugroziti život i tijelo ostalih stanara, što predstavlja kazneno djelo, što je dodatni razlog radi kojeg je dužan dopustiti pregled dimnjaka.

Prije svega, potrebno je provjeriti na temelju čega je upisana upravo ta kvadratura stana. Moguće je da je u toj dokumentaciji (etažni elaborat npr.) upisana pravilna površina, a da je omaškom u zemljišnoj knjizi upisana kriva površina, u kojem slučaju treba tražiti ispravak pogrešnog upisa. U slučaju da se površina mijenjala, potrebno je izraditi novi elaborat koji moraju potpisati svi ostali suvlasnici, jer se promjenom površine jednog stana, mijenja i površina ostalih stanova te zajedničkih prostorija u zgradi. Za izradu takvog elaborata potrebno se obratiti ovlaštenom geodeti. Također, moguće je da je površina nekretnine povećana radovima na stanu, npr. zatvaranjem balkona, pri čemu je potrebno paziti da su svi radovi izvedeni u skladu s važećim propisima te da postoji valjana dozvola za vršenje takvih radova. Osoba koja je upisana kao vlasnik predmetne nekretnine ovlaštena je pokrenuti postupak za izmjenu njene površine, a o konkretnim okolnostima ovisi kako će teći taj postupak i da li je takva izmjenu moguće provesti kroz zemljišne knjige.

Prije svega, potrebno je utvrditi tko je upisan kao vlasnik predmetnog stana u zemljišnim knjigama, te kakav je odnos između Vašeg poslodavca i te osobe (na kojem je temelju društvo bilo ovlašteno raspolagati tim stanom). Navedeno je potrebno obzirom da Vaš poslodavac nije uknjižio svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama te ne postoji pravni slijed između osobe koja je upisana kao vlasnik i Vas. Ukoliko postoji valjani pravni slijed između osobe koja je upisana kao vlasnik i trg. društva, možete s tvrtkom sklopiti ugovor o kupoprodaji tog stana, te uknjižiti svoje pravo vlasništva. Međutim, iz Vašeg pitanja proizlazilo bi da neće biti moguće utvrditi pravni slijed između uknjiženog vlasnika i Vašeg poslodavca jer navedeni stan nije bio obuhvaćen pretvorbom. U tom slučaju primjenjuje se čl. 47. Zakona o privatizaciji koji određuje da dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi, prenose se Hrvatskom Fondu za privatizaciju, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu. Stoga će biti potrebno da se obratite Hrvatskom Fondu za privatizaciju. Vjerojatno će biti potrebno da Fond prvo provjeri svu dokumentaciju i utvrdi da li je doista navedeni stan njegovo vlasništvu. Tek tada ćete moći pokrenuti pregovore radi kupnje stana. Nadalje, ukoliko ste zakonit, istinit i pošten posjednik, te udovoljavate drugim uvjetima koje predviđa Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nakon određenog broja godina vlasništvo nekretnine možete steći putem dosjelosti. Predlažemo Vam da se obratite stručnoj osobi koja će pregledati dokumentaciju kojom raspolažete i uputiti Vas na daljnje postupanje.