Dragi korisnici,
ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.
Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.
Nakon smrti supruga, prije gotovo 11 godina, u dijelu imovine sam sama nasljednik. Općinski sud je uredno izdao rješenje o ostavinskoj raspravi, no u dijelu imovine koju sam sama naslijedila, nadležni gruntovni ured nije do danas proveo upis u zemljišne knjige. Prije nekoliko godina sam istom uredu postavila pitanje zašto odluka suda nije provedena i dobila sam odgovor da je broj jedne čestice krivo napisan. Na moj zahtjev, sud u Zagrebu je ispravio grešku. Od tada je prošlo više od dvije godine, ali do upisa u zemljišne knjige još uvijek nije došlo. Izvršivši uvid u zemljišne knjige, ustanovila sam da je jedna čestica, također navedena u rješenju o ostavinskoj raspravi u međuvremenu pripisana nepoznatim vlasnicima. Objašnjenje o tome kada i na osnovu čega je ta čestica otuđena, nisam nikada dobila. Moram li, kako bih tu česticu ponovno integrirala u cjelokupno nasljeđe plaćati odvjetnika i voditi spor protiv vlasnika koji su sada upisani ili je dovoljno tražiti ispravak od nadležnih institucija na osnovu valjanih dokumenata. Napominjem da sa spornom česticom nikada nisu bile provođene nikakve transakcije (darovanje, prodaja, i sl.). U pogledu činjenice da Vaše rješenje o nasljeđivanju nije provedeno u zemljišnim knjigama, potrebno je napraviti uvid u gruntovnicu i ustanoviti je li rješenje uopće zaprimljeno. Ako nije, možete sami podnijeti prijedlog za uknjižbu, a ako je potrebno je da napišete požurnice ili posjetite voditelja gruntovnice u za to predviđeno vrijeme i zamolite brže rješavanje Vašeg predmeta. Nažalost, na nekim gruntovnicama prosječno vrijeme čekanja za uknjižbu je i znatno dulje od 2 godine. Nadalje, čestica koja je navedena u rješenju o nasljeđivanju kao Vaša (iako to niste izrijekom naveli, pretpostavljamo da je dodijeljena Vama u vlasništvo), ne može bez pravnog temelja glasiti na nekog drugog. Pravi temelj može biti ugovor, odluka suda ili drugo tijela i sl. Prvo predlažemo da provjerite broj čestice, možda je kao i ranije, u rješenju o nasljeđivanju naveden krivi broj čestice, pa je potreban ispravak. Ako su brojevi čestica točni, potrebno je da zatražite na gruntovnici povijesni izvadak za česticu i ustanovite kada je došlo do promjene vlasništva. Zatim je potrebno da izvršite uvid u zbirku isprava i ustanovite koji je pravni temelj za prijenos. Ako je riječ o valjanom pravnom temelju, onda je očito Vaš pokojni suprug istom raspolagao bez Vašeg znanja. Ako pak sumnjate u valjanost pravnog temelja, morati ćete pokrenuti sudski postupak za poništenje istog i brisanje dosadašnjih vlasnika iz gruntovnice. Za to bi Vam svakako preporučili odvjetnika, obzirom je riječ o složenom postupku. Prijedlog za ispravak kako ste ga naveli u pitanju neće biti uvažen.
Sestra i ja vlasnici smo 2/3 nekretnine (1/3+1/3), dok je 1/3 nekretnine po rješenju o nasljeđivanju odnosno vlasničkom listu pripala pokojnom očevom bratu do kojega ne možemo doći i dogovoriti se o prodaji nekretnine. Možemo li kao većinski vlasnici svejedno prodati nekretninu i isplatiti trećeg suvlasnika ili moramo zahtjevati razgraničenje za koje ne znam je li moguće, budući se radi o prizemnoj kući s okućnicom? Suvlasnici mogu neograničeno raspolagati samo svojim suvlasničkim dijelom, što znači da Vi i Vaša sestra možete prodati samo svoj dio kuće. Tuđu imovinu ne možete prodati niti na bilo koji drugi način njome raspolagati. Međutim, Vi i Vaša sestra možete tražiti razvrgnuće suvlasništva. Razvrgnuće može biti dobrovoljno, sporazumom svih suvlasnika, no u Vašem slučaju gdje ne možete doći do trećeg suvlasnika, možete tražiti da sud provede razvrgnuće. Sud će u tom slučaju započeti izvanparnični postupak razvrgnuća, te potražiti trećeg suvlasnika. Ako je isti živ, a nepoznatog prebivališta, sud mu može postaviti privremenog zastupnika koji će onda zastupati Vašeg strica i postupak će se moći provesti. Sudsko razvrgnuće može biti geometrijsko (podjela nekretnine između suvlasnika, o čemu Vi ovdje govorite), no može biti i tzv. civilno razvrgnuće isplatom, što znači da sud odredi da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Osim toga, ako suvlasnici imaju osobito važan razlog, sud može odrediti da im stvar pripadne u cijelosti, a da oni isplate ostale suvlasnike. Zakon ne navodi koji bi to osobito važni razlozi bili, već se oni utvrđuju u samom postupku, u kojem se proučavaju sve okolnosti (koliko dugo ne možete do strica, da li zbog toga nekretnina trpi i sl.) i opravdanost Vašeg traženja.
Građevna parcela veličine 210m2 kupljena je 1986 godine kupoprodajnim ugovorom. Mnogi vlasnici takvih parcela sagradili su, tada bespravno, manje vikendice. Provedbom urbanističkoga plana, svi sagrađeni objekti snimljeni su iz zraka, javnu uvid je proveden, legalizacija sagrađenih objekata provedena je prostornim planom 2001 godine. Međutim, novim zakonom ne može se graditi na parcelama manjim od oko 400m2. Šta raditi (ako je ta informacija točna), kako sada graditi na takvim parcelama, što je potrebno ishoditi (Zadarska županija), ili kako takvu zemlju prodati? Ukoliko se radi praznoj parceli (samo zemljište) tada urbanistički uvjeti koji vrijede za predmetnu lokaciju, određuju što i koliko se može graditi. Urbanistički uvjeti razlikuju se od mjesta do mjesta, pa tako nisu isti u Gradu Zagrebu ili u nekom mjestu na moru. Prema tome, prvo trebate otići u nadležni ured državne uprave za prostorno uređenje i planiranje, te tamo postaviti upit o postotku izgrađenosti Vaše parcele. Naime, iako je podatak od 400 m2 za gradnju točan, moguće je da su nadležnim prostornim planom predviđene i iznimke. Nakon što ishodite informaciju (pismeno ili usmeno) o izgrađenosti parcele, možete dalje krenuti u izradu projekta, naravno, ukoliko je gradnja moguća, koji će biti temelj za izdavanjem lokacijske dozvole. Parcelu možete prodati bez ikakvih ograničenja, no ako se na njoj neće moći graditi, njezina tržišna vrijednost biti će znatno smanjena. Takvo zemljište bi najvjerojatnije bilo interesantno samo vlasnicima okolnih parcela.
Kupio sam zemljište, prodavatelj je imao opunomoćenika koji je potpisao kupoprodajni ugovor. Međutim, vlasnik zemljišta je umro u međuvremenu. Sad mi treba potpis i ovjera anexa ugovora, prošlo je 6 mjeseci od sklapanja kupoprodajnog ugovora. Može li opunomoćenik potpisati budući sam čuo da punomoć vrijedi samo 6 mjeseci, a rok je prošao? Punomoć nažalost vrijedi samo do smrti osobe koja ju je izdala, te je danom smrti prodavatelja ista prestala. To znači da Vam prijašnji opunomoćenik ne smije potpisati aneks kupoprodajnog ugovora, odnosno da njegov potpis nema pravnog značenja. Međutim, aneks Vam valjano mogu potpisati nasljednici prodavatelja. Ako ne znate tko su nasljednici, potrebno je da na sudu nadležnom po mjestu prebivališta za prodavatelja zatražite uvid u ostavinski predmet. Ako je predmet okončan, iz spisa trebate ishoditi ovjerenu presliku rješenja o nasljeđivanju s klauzulom pravomoćnosti i sklopiti predmetni aneks s nasljednicima iza prodavatelja. Ako predmet još nije okončan, potrebno je pričekati njegovo dovršenje, jer bez pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju nećete moći dokazati legitimitet osoba koje su Vam potpisale aneks.
Prodavao bih zemlju, no kada sam izvadio vlasnički list, ustanovio sam da je na nju još uvijek upisana moja pokojna majka. Što da radim?Prvo trebate potražiti rješenje o nasljeđivanju iza Vaše pokojne majke. Ako ga nemate, možete otići u ostavinski odjel nadležnog suda i naručiti da Vam ga kopiraju iz sudskog spisa. Ako je zemlja koju želite prodavati navedena u rješenju o nasljeđivanju i utvrđeno je da pripada nasljedniku, onda to rješenje, obavezno sa oznakom da je pravomoćno, trebate dostaviti na zemljišnoknjižni odjel i tražiti njegovu provedbu, odnosno upis vlasništva nasljednika u zemljišne knjige. Ako zemlja nije navedena u rješenju o nasljeđivanju, morati ćete provesti postupak za naknadno pronađenu imovinu, u kojem će se raspravljati samo o nasljednicima u pogledu te zemlje. Nadležnom općinskom sudu trebate podnijeti prijedlog za naknadno pronađenu imovinu, kojem ćete priložiti rješenje o nasljeđivanju i ostale potrebne podatke o svim nasljednicima Vaše pokojne majke. Sud će taj prijedlog uputiti na raspravljanje javnom bilježniku, od kojega ćete Vi i ostali nasljednici dobiti poziv za ostavinsku raspravu. Javni bilježnik će po okončanju postupka donijeti rješenje kojim se zemlja daje u nasljedstvo sukladno ranijem rješenju o nasljeđivanju ili ovisno o dogovoru nasljednika.
|
Pretražite arhivu pitanjaPrikaži sve odgovore Pretraga po pojmu
adaptacija bračna stečevina darovni ugovor dokumentacija elborat etažiranje građevinska dozvola hipoteka isplata katastarska čestica kredit kupnja najam nasljednik nasljedstvo oporuka ostavinska rasprava otkup ovrha parnica podjela porez poslovni prostor prebivalište predugovor prenamjena prijenos prodaja punomoć rastava razvrgnuće rok skrbništvo suvlasnik tabularna izjava tužba ugovor uknjižba uporabna dozvola uzdržavanje vlasništvo žalba zemljište
|