Dragi korisnici,
ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.
Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.
Imam 30 godina i nedavno mi je umro otac. S njim nisam nikada bila u kontaktu, ali me je priznao i nikad se nije vjenčao s mojom majkom. Također nije nikada plaćao alimentaciju. Imao je suprugu s kojom se nedavno vjenčao. Kad sam išla po smrtni list, rekli su mi da ga je već uzela njegova supruga i nije me prijavila. Mora li ona platiti neku kaznu ako me je zatajila? Pošto ni nju ne poznam odlučila sam se sama prijaviti za ostavinsku raspravu. Ne znam koju je imao imovinu i je li to sve prepisao na suprugu. Koja su moja prava u oba slučaja? Pošto je bio branitelj, vjerojatno je imao i braniteljske udjele koji su možda i prodani. Molim da mi kažete na što moram obratiti pozornost na raspravi da mi njegova supruga ne bi nešto zatajila? Inače sam nezaposlena i sama živim pa mi je svaka kuna dobrodošla. Vezano za mogućnost prijavljivanja (i kažnjavanja) žene Vašeg pokojnog oca, činjenica da Vas ona nije prijavila nije niti kazneno djelo niti prekršaj; odnosno ne postoji mogućnosti izricanja neke kazne. Nadalje, obzirom da ste se prijavili kao stranka u ostavinskom postupku, savjetujemo Vam da pri tijelu koje vodi postupak prvo napravite uvid u spis kako bi ustanovili da li je već bilo koje ročište, te ukoliko je bilo-koje je nekretnine i pokretnine te ostalu imovinu žena Vašeg pok. oca prijavila u ostavinu, kao i tko se sve od nasljednika prijavio, da li je Vaš otac ostavio oporuku i koga je imenovao kao nasljednika. Tijelo koje vodi postupak dužno je pozvati Vas na sva ročišta koja će se održati te Vam dostaviti rješenje o nasljeđivanju.
Savjetujemo Vam da na katastru područja na kojem je Vaš otac imao prebivalište (ili nekog drugog područja gdje sumnjate da je imao nekretnine), provjerite da li je neka nekretnina upisano kao njegovo vlasništvo. Ukoliko jest, na temelju podataka iz katastra zatražite vlasničke listove za nekretnine i dostavite ih tijelu koje vodi ostavinski postupak. Vezano za mogućnost da Vam žena Vašeg pok. oca zataji neke podatke, moguće je da zataji račun u banci, no onda ne može s njega podizati novac, ukoliko joj Vaš pok. otac nije potpisao punomoć. Isto vrijedi i za braniteljske udjele, a ukoliko su ti udjeli već prodani, nažalost neće ući u ostavinu, osim ako se novac od prodaje nalazi na računu kako je gore navedeno.
Također, moguće je da ona zataji postojanje neke druge imovine, no u tom slučaju neće moći zakonito njome raspolagati u pravnom prometu (tj. prodati je), dakle, u njenom je interesu da prijavi postojanje takve imovine. U slučaju da Vaš otac nije ostavio oporuku, imovinu nasljeđujete na jednake dijelove zajedno s njegovom ženom i drugom djecom, ukoliko takva postoje. U slučaju da je Vaš otac oporučno ostavio cjelokupnu imovinu svojoj ženi, Vi možete tražiti nužni nasljedni dio, a taj dio iznosi ½ dijela koji Vam pripada po zakonu (kako je gore navedeno).
U slučaju da je Vaš otac darovao svojoj ženi cjelokupnu imovinu, Vi na raspravi možete tražiti vraćanje dara u ostavinu kako bi bio namiren Vaš nužni nasljedni dio. Moguće je i da je Vaš pok. otac sa suprugom sastavio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, u kojem slučaju takva imovina neće ući u ostavinu, te Vi možete predložiti sudu da Vas uputi u parnicu. U tom slučaju će se ostavinski postupak nastaviti tek nakon okončanja parnice u kojem Vi trebate tražiti da se takav ugovor utvrdi ništavim.
U svakom slučaju, savjetujemo Vam da se obratite stručnoj osobi radi zaštite Vaših prava.
Naime 12.06.1989.godine po ugovoru o najmu uselili smo se u stan koji je primopredajom između građevinske tvrtke predan u vlasništvo firme u kojoj je moj suprug tada bio zaposlen. U međuvremnu zbog ratnih događanja tvrtka je registrirana pod drugim vlasnikom i stan nije uknjižen. Trenutno se sređuju Z.K. i dobili smo poziv da donesemo papire vezano uz taj stan, mi posjedujemo samo ugovor sklopljen s bivšom firmom i dobila sam odgovor od sutkinje da se ne možemo uknjižiti na osnovu tog ugovora. Pronašli smo Ugovor o primopredaji stana, što možemo dalje poduzeti? Taj stan nam je jedino stambeno rješenje pa Vas molim odgovor. Iz Vašeg pitanja ne proizlazi da li ste Vi predmetni stan kupili/dobili ili ste bili samo u najmu istog, te tko je upisan kao vlasnik tog stana (da li je to još uvijek upisano kao društveno vlasništvo ili je u privatnom vlasništvu). U slučaju da ste stan kupili (dakle da niste samo u najmu tog stana), imate Više načina kako pokrenuti postupak za uknjižbu Vašeg prava vlasništva. S tim u vezi, u slučaju da posjedujete predmetni stan duže od 10 godina ( u slučaju da je kao vlasnik upisana privatna osoba ili trgovačko društvo), odnosno 20 godina (u slučaju da je upisano kao društveno vlasništvo) možete podići tužbu za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti. Rok od kada dosjelost teče je od 1991.g. ukoliko je ta nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo, iz čega proizlazi da bi takvu tužbu bilo moguće podići tek 2011.g. Također, možete pokrenuti zk ispravni postupak u kojem ćete dokazivati svoje pravo vlasništva. U slučaju da ste u najmu tog stana, ne možete se uknjižiti kao vlasnici, jer najam ne predstavlja pravni posao na temelju kojega se prenosi pravo vlasništva. Stoga je potrebno provjeriti mogućnost da isti otkupi od upisanog vlasnika. U svakom slučaju, savjetujemo Vam da se obratite stručnoj osobi koja će provjeriti dokumentaciju i zemljišnoknjižno stanje predmetne nekretnine, te Vas potom uputiti u odgovarajući postupak.
Zanima me može li se kuća etažirati ako nema betonsku ploču? Radi se o staroj kući (preko 100 god.) koja jest fizički horizontalno podjeljena na dva stana (iako gornji nema ni vodu ni sanitarni čvor) s dva odvojena ulaza ali je vlasništvo i dalje idealno jer se moj pokojni otac protivio etažiranju bez betonske ploče. Kako sada stvari stoje? Može li se i bez betonske ploče etažirati ako je jedan od suvlasnika spreman "komplicirati" stvari? Jedan od preduvjeta etažiranja jest i da tijelo nadležno za graditeljstvo izda potvrdu kako su dijelovi nekretnine koji se žele etažirati samostalne uporabne cjeline, dakle da sadrže sve potrebno kako bi se ti dijelovi (stanovi) mogli koristiti bez upotrebe ostalih dijelova nekretnine. U slučaju da jedan stan nema priključak vode i sanitarni čvor, on ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, radi čega Vam nadležno tijelo vjerojatno neće izdati gore navedenu potvrdu. S tim u vezi, savjetujemo Vam da se obratite stručnoj osobi (npr. vještaku građevinske struke) koji će Vas uputiti koje je radove potrebno provesti na nekretnini, kako bi se ista mogla etažirati. U postupku etažiranja potrebno je dati izraditi etažni elaborat (može Vam ga izraditi gore navedeni sudski vještak) i taj je elaborat potrebno prvo provesti na katastru. Nakon provedbe elaborata na katastru, isti se predaje na gruntovnicu zajedno s međuvlasničkim ugovorom (kojeg moraju potpisati svi suvlasnici) i potvrdom da dijelovi nekretnine čine samostalne uporabne cjeline kako je gore navedeno.
Otac se nakon rastave od moje majke oženio (prije 50 godina) i živio u braku sa ženom koja ima dijete iz prvog braka, u kojem nemaju zajedničke djece. Ja sam odrastao kod bake i djeda (po majci). Kćerka žene mog oca otišla je živjeti u Ameriku (kod svojeg oca) pred 35 godina i zasnovala obitelj i danas tamo živi. Moj otac i njegova žena živjeli su sami. Otac je u 80 godini života umro u bolnici gdje sedam dana prije smrti, za vrijeme boravka u bolnici dan prije operativnog zahvata u općem lošem zravstvenom stanju, potpisuje ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (otac i njegova žena) sa kćerkom od očeve žene kojim nekretnine (stan) i sva novčana sredstva ostavljaju (i moj otac i njegova žena) ženinoj kćeri (koja živi izvan Hrvatske). Obzirom na zdravstveno stanje mog oca i na datum potpisivanja tog ugovora opravdano sumnjam u valjanost ugovora kao i da se radi o volji mojeg oca. Budući sam s ocem, ja i moja obitelj, imao izuzetno dobre odnose brinući se i pomažući njemu i njegovoj supruzi smatram da je moj otac prevaren i okraden, a ja oštećen i okraden za ostavštinu svojeg oca koja mi kao sinu nasljedniku pripada. Molim za savjet i postupak, kako i na koji način ostvariti svoje nasljedno pravo? Otac mi je 2004. godine ugovorom o darivanju darovao nekretnine koje je naslijedio od svojih roditelja (djedovina) o čemu je žena mog oca upoznata i suglasna (od sklapanja darovnog ugovora 2004. godine do danas). Ugovor o doživotnom uzdržavanju predstavlja dvostranoobvezatni ugovor, kojom se jedna strana (kćer očeve žene) obvezuje uzdržavati drugu osobu (Vašeg oca), a druga osoba se obvezuje dati određenu (ili sve) nekretnine. U slučaju da još traje ostavina potrebno je u ostavinskom postupku istaknuti kako bi sve nekretnine koje su bile u očevom vlasništvu trebale ući u ostavinu, nakon čega će Vas javni bilježnik vrlo vjerojatno uputiti u parnicu. U parnici je potrebno podići tužbu za utvrđenje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ništavim, radi čega Vam preporučamo da se obratite stručnoj osobi, koja će obzirom na okolnosti, odabrati odgovarajući temelj za takav tužbeni zahtjev. Nadalje, nakon pokretanja te parnice, moguće je pred nadležnim sudom tražiti zabilježbu spora, koja će se vidjeti na zk izvatku za sporne nekretnine (što će otežati njezinu eventualnu prodaju).
Također, potrebno je provjeriti da li je kćer žene Vašeg oca već pokrenula postupak uknjižbe prava vlasništva u svoju korist, a što se može provjeriti na zk odjelu suda na čijem se području nekretnina nalazi. U slučaju da je ostavinski postupak već dovršen, ili da Vas javni bilježnik ne uputi u parnicu, Vi ipak možete pred nadležnim sudom podići tužbu za utvrđenje tog ugovora ništavim, obzirom da to pravo nikada ne zastarijeva. U slučaju da Vi uspijete u parnici i da ugovor bude utvrđen kao ništav, sva imovina će ući u ostavinu i dijeliti se po zakonu. S tim u vezi, Vi i žena Vašeg oca (kao i njegova druga djeca ukoliko postoje) nasljeđujete Vašeg oca na jednake dijelove.
Napravila bih vanjske stepenice na kući koje bi vodile do višeg kata kuće. Stepenice bi bile u dvorištu naslonjene na kuću i zauzimale minimum prostora. Treba li mi za to građevinska dozvola? Obzirom da je riječ o rekonstrukciji postojeće građevine i to na način da se mijenjaju vanjski gabariti te građevine, za isto je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležno za poslove graditeljstva na čijem se području namjerava građevina graditi, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Savjetujemo Vam da se radi izrade projekta na temelju kojeg će se tražiti građevinska dozvola, obratite ovlaštenoj osobi (arhitektu).
|
Pretražite arhivu pitanjaPrikaži sve odgovore Pretraga po pojmu
adaptacija bračna stečevina darovni ugovor dokumentacija elborat etažiranje građevinska dozvola hipoteka isplata katastarska čestica kredit kupnja najam nasljednik nasljedstvo oporuka ostavinska rasprava otkup ovrha parnica podjela porez poslovni prostor prebivalište predugovor prenamjena prijenos prodaja punomoć rastava razvrgnuće rok skrbništvo suvlasnik tabularna izjava tužba ugovor uknjižba uporabna dozvola uzdržavanje vlasništvo žalba zemljište
|