Pravnik savjetuje!




Dragi korisnici,

ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.

Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.

Najčešći problem koji se javlja prilikom kupovine nekretnine je nedostatak "čistih papira"...

Sestra ima 1/3 a ja 2/3 nekretnine, ona želi geometrijsku diobu a ja bih da se kuca proda i podijelimo novac pola-pola. Nekretnina, kuća i dvor su 231 m2. Skupa stanujemo u toj kuci i odnosi su loši. Ja to ne mogu ni materijalno podnijeti da se dijeli jer bi to za mene bili preveliki troškovi. Njezin odvjetnik je napisao da je nekretninu moguće dijeliti. Što napraviti?
U slučaju da Vaša sestra podigne tužbu za razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom, Vi možete istaknuti u postupku da će se takvom diobom znatno smanjiti vrijednost nekretnine radi čega predlažete da se kuća proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). U takvom postupku možete zatražiti i izvođenje dokaza putem ovlaštenog sudskog vještaka, kako biste poduprli svoju tvrdnju da će dioba znatno umanjiti vrijednost nekretnine. Nadalje, Vi možete tražiti i da se razvrgnuće provede na način da Vi isplatite sestru iz njenog dijela, za što morate dokazati da za to imate osobito ozbiljan razlog. Savjetujemo Vam da pokušate postići sporazum sa sestrom oko diobe nekretnine (možda da ona isplati Vas), obzirom da se na javnoj dražbi u pravilu postiže znatno niža cijena nekretnine nego da je sami prodate.
Moj je djed 1969. kupio dio obiteljske kuće i uknjižio se kao vlasnik na tim dijelovima. Kako se u to vrijeme zemlja nije mogla prodavati/kupovati, u kupoprodajnom ugovoru (imam original) stoji da on "prima i kupuje pravo korištenja svih čestica zemlje oko kuće" recipročno vlasništvu kuće koje je stekao ugovorom. Međutim, to pravo korištenja nije nigdje zabilježeno (moj djed se na to žalio, to je zabilježeno, ali već u sljedećoj stavci na povijesnom izvatku, ta se zabilježba briše). 1999. pravo korištenja tih dijelova zemlje se, temeljem rješenja o nasljeđivanju, prenosi na nećake osobe s kojom je moj djed sklopio navedeni kupoprodajni ugovor, a 2003. to pravo korištenja postaje pravo vlasništva. Ti nećaci su nama jasno dali do znanja da će nam prepisati vlasništvo ukoliko im platimo određenu svotu novca, a ukoliko se odlučimo tužiti ih na osnovu ugovora, da će nam cijeli proces odugovlačiti u nedogled. Ne znam da li igra kakvu ulogu, ali mi tu zemlju nesmetano koristimo od '69. g., a spomenuti nećaci su potomci bračnog partnera osobe s kojom je sklopljen kupoprodajni ugovor (dakle, nisu u krvnom srodstvu sa osobom s kojom je sklopljen kupoprodajni ugovor). 2. Drugi dio problema je u dijelu zemlje i kuće koji je bio konfisciran prvobitnom vlasniku 1946. g., a moj djed je postao vlasnik kuće 1963. g. sklapanjem Ugovora o zamjeni nekretnina s Općinom. Po tom Ugovoru se uknjižio na pripadajući dio kuće, ali je zemlja bila i do danas ostala društveno vlasništvo tj. općenarodna imovina. Ima temelja za krenuti u proces proglašavanja zemlje oko kuće "zemljom za redovitu uporabu zgrade", te se na taj način uknjižiti kao vlasnik zemlje u jednakom dijelu vlasništva kuće? Ako ne, onda kojim putem krenuti u rješavanje ove situacije?
Vezano za prvi dio Vašeg pitanja, u slučaju da Vi više od dvadeset godina posjedujete predmetno zemljište i to kao zakoniti, istiniti i pošteni posjednici, ovlašteni ste podići tužbu za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti. Posebno ističemo kako se taj rok od dvadeset godina računa tek od 1991.g. i to iz razloga što je riječ o nekretnini koja je do 1991.g. bila u društvenom vlasništvu, što znači da takvu tužbu možete podići tek 2011.g. Tuženi u takvoj parnici će biti osobe koje su upisane kao vlasnici u zemljišnim knjigama. Također, drugi put za stjecanje prava vlasništva jest da pokrenete zk ispravni postupak i u njemu dokazujete da predmetno zemljište nije trebalo niti ući u ostavinu iza osobe od koje je Vaš djed kupio zemljište, a obzirom da je isto bilo izvanknjižno vlasništva Vašeg djeda. U svakom slučaju, savjetujemo Vam da prikupite što više svjedoka koji će potvrditi da ste Vi u posjedu od 1969.g., kada je Vaš djed kupio predmetno zemljište te da se radi pokretanja takvog postupka svakako obratite ovlaštenoj osobi. Vezano za drugo pitanje, pretpostavljamo da je u zk ulošku kuća upisana kao zk tijelo I, a zemljište na kojem je izgrađena kao zk tijelo II (kao općenarodna imovina). Obzirom da je riječ o građevinskom zemljištu, vlasnik toga zemljišta je sada jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, ako se nekretnina nalazi na području Grada Zagreba. Vi možete u jedinici lokalne uprave nabaviti uvjerenje da zemljište služi redovitoj uporabi zgrade. Napominjemo da će Vam takvo uvjerenje izdati samo ukoliko za kuću imate građevinsku dozvolu, ili ako je kuća sagrađena prije veljače 1968.g. i nakon te godine ništa nije bilo nadograđivano. Na temelju takvog uvjerenja, možete pokušati pregovarati s jedinicom lokalne samouprave da Vam prepusti to zemljište. Nadalje, u slučaju da Vam jedinica lokalne samouprave ne prepusti izvansudskim putem to zemljište, možete podići tužbu za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti kako je gore navedeno, dakle 2011.g. a tuženi će u ovom slučaju biti jedinica lokalne samouprave. Posebno napominjemo kako je potrebno da se kao tužitelji (i u pregovorima) uključe svi suvlasnici kuće, te traže stjecanje prava vlasništva nad zemljištem u omjerima u kojima su isti vlasnici kuće.
Baka i djed su kuću podijelili sudski na pola, odnosno jedna kuća dva vlasnika. Nakon bakine smrti na ostavinskoj djed i dva njegova sina prihvaćaju jednake dijelove kuće. Međutim, prije bakine smrti djed je napravio darovni ugovor koji se baš ne slaže s ostavinskom raspravom. Što i kako dalje?
Iz Vašeg pitanja nije jasno da li su se Vaša baka i djed, a prije bakine smrti, uknjižili kao suvlasnici svaki u ½ kuće. Nadalje, ukoliko je to zaista slučaj nije jasno da li je Vaš djed raspolagao svojom polovinom kuće ili bakinim dijelom kuće. Njezinim dijelom kuće, odnosno idealnim suvlasničkim dijelom, nije niti mogao raspolagati ukoliko je baka doista bila uknjižena kao suvlasnica kuće. Također ste propustili navesti u čemu se to točno darovni ugovor Vašeg djeda ne slaže sa ostavinskom raspravom. Na žalost, na temelju podataka koje ste naveli u svom pitanju nije Vam moguće dati odgovor niti je do kraja jasno koje je točno Vaše pitanje.
Moja majka je zaštićeni najmoprimac, plaća mjesečnu stanarinu gradu za život u stanu koji još nije privatiziran i već dugo čekamo da grad objavi natječaj za otkup stana. U stanu živi već 30 godina, a u njemu sam i ja živjela do svoje 16 godine. U ugovoru o najmu iz 1988 god. stoji samo majčino ime kao zaštićenog najmoprimca, ne spominje se niti moj otac (sada su rastavljeni) niti ja. U slučaju smrti zaštićenog najmoprimca, je li taj status prenosiv na dijete? U Upravnom odjelu za prostorno uređenje mi savjetuju da se sa trenutačnog prebivališta 'vratim' na adresu prebivališta dotičnog stana u kojem majka živi, te da zatim, s dokazom da i ja živim na toj adresi tražimo anex tog ugovora iz 1988. god., te da se i ja u njega uvrstim kako bih time stekla pravo na nasljeđivanje statusa zaštićenog najmoprimca u slučaju smrti moje majke. Je li istina da se na ovaj način može riješiti nasljeđivanje stanarskog prava, i što mi savjetujete da učinim?
Kako bih Vam dali precizan odgovor na postavljeno pitanje trebala bih napraviti uvid u predmetni ugovor temeljem kojeg je Vaša majka stekla status zaštićenog najmoprimca. Napominjem da se status zaštićenog najmoprimca može steći na temelju nekoliko različitih pravnih temelja. Bitno je napomenuti da čl. 38. Zakona o najmu stanova određuje da u slučaju smrti najmodavca njegova prava i dužnosti prelaze na osobu navedenu u ugovoru o najmu. Iz Vašeg pitanja proizlazi da u ugovoru nije navedeno Vaše ime. Jedina mogućnost koja Vama stoji na raspolaganju je da, za vrijeme života Vaše majke, pokušate sklopiti aneks predmetnog ugovora kojim ćete i Vi biti određeni kao najmoprimac. Kako biste to eventualno uspjeli trebali biste se najprije prijaviti na adresu predmetnog stana. Ipak, moram Vas upozoriti da mogućnost sklapanja takvog aneksa ovisi o pravnom temelju na kojem je Vaša majka stekla status zaštićenog najmoprimca (bivši nositelj stanarskog prava, osoba slabijeg imovnog stanja ili neki drugi pravni temelj). Također je bitno napomenuti da se sa aneksom ugovora o najmu stana mora složiti najmodavac odnosno vlasnik stana, koji mora potpisati predmetni aneks. Bez takvog aneksa Vi ne možete "naslijediti" stanarsko pravo Vaše majke. Sklapanjem takvog aneksa imat ćete pravo nakon smrti majke, u roku od 60 dana, zatražiti da najmodavac sklopi ugovor o najmu stana sa vama kao zaštićenim najmoprimcem. Tada će najmodavac imati zakonsku obavezu to učiniti i time Vama priznati status zaštićenog najmoprimca.
Živim sa suprugom u braku, 14 godina. Prije vjenčanja smo živjeli u izvanbračnoj zajednici kao podstanari. On je darovnim ugovorom dobio stan/živjeli smo u izvanbračnoj zajednici/, koji je imao 50m2, nije imao priključak za vodu, grijanje, stan je preuređen u poslovni prostor i iznajmljen... Nakon 5 godina stan smo još jednom u potpunosti adaptirali - proširili na dvorišni dio, uredili vrt... (za to ne postoji dokumentacija) i tu živjeli... Odnosi su trajno narušeni. On sad želi to prodati i isplatiti meni uloženo...Radi se o sljedećem, za vrijeme "dobrih " bračnih odnosa on je ulagao u vozni park, aute i motore koje isto sada prodaje..Za to vrijeme ja sam financirala sve troškove u vezi djeteta, školovanja, uređenja interijera i slično...što on sada osporava, moja imovina svodi se na lonce i laptop. Rekao mi je da počnem razmišljati o iseljavanju. Koja su moja prava i dali ga mogu spriječiti u nakani da to proda bez mog odobrenja. Živimo u kući, koja ima još 2 stana, koja pripadaju njegovom ocu . Vjerujem kako zajednički planiraju prodati cijelu nekretninu.
Stan koji je Vaš suprug, tada izvanbračni partner, dobio darovanjem od svog oca, iako za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, njegova je vlastita imovina. Ono što ste ulagali u stan odnosno vrijednost uloženog možete potraživati tužbom radi isplate. Ukoliko je točno da Vam suprug nudi mogućnost da Vam isplati vrijednost onog što ste uložili u stan tužba radi isplate možda neće niti biti potrebna. Kako biste od supruga doista dobili protuvrijednost onog što ste uložili trebali biste angažirati stručnu pomoć. Ukoliko je Vaš suprug jedini upisan kao vlasnik stana u zemljišne knjige, Vi ga ne možete spriječiti da proda nekretninu u svom vlasništvu. Jedino biste mogli uz tužbu radi isplate zatražiti privremenu mjeru zabranu otuđenja nekretnine i to kao osiguranje da će Vam biti isplaćen iznos koji potražujete. Da bi sud na temelju Vašeg prijedloga odredio privremenu mjeru, trebate učiniti vjerojatnim da ste izvršili navedena ulaganja, kao i opasnost da će Vaš suprug znatno otežati naplatu uloženog time što će svoju imovinu, stan, otuđiti. Bez obzira na sve navedeno suprug Vas ne smije izbaciti iz stana bez pravnog temelja, odnosno ukoliko to učini možete podići tužbu zbog smetanja posjeda.
<<Početna<Prethodna12345678910Sljedeća>Posljednja>>
 
Pretražite arhivu pitanja
 
broj rezultata: 210
Prikaži sve odgovore
 
Pretraga po pojmu