Javni bilježnik prilikom ovjere potpisa utvrđuje da li je osoba svjesna, odnosno zna li kome i što daruje. U slučaju da javni bilježnik utvrdi da je osoba svjesna, nema nikakve zapreke da se ovjeri potpis darovatelja, u ovom slučaju Vaše pok. majke. Nadalje, ugovor se može potpisati i na način da darovatelj umjesto potpisa otisne palac (ili drugi prst), i to se radi u slučaju kada osoba koja potpisuje nije u stanju potpisati dokument (npr. ne može držati olovku ili je u pitanju invaliditet), ili je ta osoba nepismena Stoga činjenica da je na ugovor otisnut otisak prsta ne utječe na njegovu valjanost. Darovnom ugovoru ne prilaže se liječnička dokumentacija, niti je javni bilježnik dužan provjeravati takvu dokumentaciju. Nadalje, iz Vašeg pitanja ne proizlazi u koju je svrhu darovnom ugovoru priložena Vaša punomoć-to bi trebalo pisati na samoj punomoći. Vezano za mogućnost pobijanja darovnog ugovora, takav se ugovor može pobijati iz općih razloga nevaljanosti ugovora. Nevaljanost ugovora obuhvaća dvije kategorije: ništetni i pobojni ugovori. Ništetni ugovori protivni su Ustavu, prisilnim propisima ili moralu društva, ili imaju druge mane volje poput npr. poslovne nesposobnosti stranaka, nesporazuma prilikom izjave volja, nepostojanja propisane forme itd. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba, te to pravo na isticanje ništavosti ne zastarijeva. Za razliku od ništetnih, ugovor je pobojan kada je pri njegovom sklapanju bilo mana volje, ili ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna te kada zakon to određuje. Rok za pobijanje je jedna godina od dana saznanja za razlog pobojnosti, a najviše tri godine od dana sklapanja ugovora. Iz navedenog slijedi da je rok za pobijanje istekao ukoliko se radi o pobojnom ugovoru, no ne i ukoliko se radi o ništetnom ugovoru. Preporučujemo Vam da se obratite stručnoj osobi koja će utvrditi da li ugovor ima nedostatke koji bi ga učinili ništetnim (npr. da je protivan moralu obzirom da je Vaša sestra koristeći teško zdravstveno stanje Vaše majke, istu navela da učini nešto protiv njene volje), te eventualno sastaviti tužbu radi utvrđenja ništavim tog ugovora. Nadalje, Vi imate pravo na nužni nasljedni dio iza Vaše majke. U slučaju da još uvijek traje ostavinska rasprava iza Vaše majke, Vi možete tražiti uračunavanje dara ukoliko je povrijeđeno Vaše pravo na taj nužni dio. Također, Vi možete tražiti i prekid ostavinskog postupka (ukoliko on još uvijek traje) obzirom da je sporan sastav ostavine odnosno vrijednost nužnog nasljednog dijela, nakon čega Vas (ili Vašu sestru) tijelo koje vodi ostavinski postupak može uputiti u parnicu u kojoj možete osporavati darovni ugovor. U slučaju da je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno, postoji mogućnost ponavljanja tog postupka, posebno ukoliko niste bili uredno pozvani na ostavinsku raspravu. Ukoliko rješenje nije postalo pravomoćno, imate pravo žalbe. U svakom slučaju, možete podići tužbu na utvrđenje ništavim ugovora o darovanju, a ukoliko bi Vašem zahtjevu bilo udovoljeno, nekretnina bi ponovno postala vlasništvo Vaše pok. majke, te bi onda trebalo pokrenuti postupak naknadno pronađene imovine. Obzirom na složenost postupka, preporučamo da se svakako obratite stručnoj osobi koja će nakon pregleda dokumentacije utvrditi koji pravni put odabrati.

Nakon rastave braka moguće je pokrenuti parnicu za utvrđenje i diobu bračne stečevine, u kojoj svaki od bračnih drugova ima pravo na polovinu imovine stečene radom za vrijeme trajanja braka. Pravo podići tužbu za utvrđenje i diobu bračne stečevine ne zastarijeva te takvu tubu slobodno možete podnijeti i danas. Pri tome je važno napomenuti da je bračna stečevina samo ona imovina stečena radom za vrijeme trajanja braka. Ostala imovina koja nije stečena radom, kao što je npr. darovana ili naslijeđena imovina, ne ulazi u bračnu stečevinu. Nastavno na navedeno, pitanje je kako i kada je Vaš suprug stekao vlasništvo nad dijelom kuće čiji je suvlasnik. Ukoliko mu je ista darovana (ili ju je naslijedio npr. od pokojnog oca), ili ju je kupio prije braka, ista ne predstavlja bračnu stečevinu i Vi nemate pravo na diobu njegovog udjela u toj kući. Ukoliko je Vaš bivši suprug kupio dio u toj kući za vrijeme trajanja braka, imate pravo na polovinu njegovog dijela. Nadalje, vezano za dogradnju kuće, ukoliko je tom gradnjom nastala nova stambena cjelina (što je vidljivo iz građevinske i uporabne dozvole), moguće je da se u sudskom postupku utvrdi da taj novoizgrađeni dio predstavlja bračnu stečevinu i Vi tada imate pravo na polovinu tog novoizgrađenog dijela. Ako kuća ne predstavlja bračnu stečevinu kako je gore opisano, Vi imate pravo na povrat uloženog u tuđu nekretninu, koje pravo zastarijeva u roku od 5 godina od izvršenog ulaganja. Posebno napominjem kako je ulaganja potrebno dokazati (u pravilu računima koji glase na Vas, ugovorom o kreditu ako ste ga Vi podignuli za adaptaciju kuće i sl. ), a za povrat tih ulaganja potrebno je podići tužbu pred nadležnim sudom. Vezano za brod, ukoliko je kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice, on predstavlja bračnu stečevinu i Vi imate pravo na polovinu broda, odnosno polovinu kupoprodajne cijene, ukoliko bude prodan. Savjetujemo Vam da sa suprugom sklopite ugovor o diobi bračne stečevine, kako biste izbjegli dugotrajne sudske sporove. Također Vam savjetujemo da prije sklapanja takvog ugovora, odnosno prije nego Vam suprug isplati dogovoreni iznos novca (ili prepiše na Vas dio imovine), ne iselite iz kuće. Ukoliko Vaš suprug ne pristane na sklapanje takvog ugovora, odnosno ukoliko ne uspije dogovor oko te podjele, možete podići tužbu na utvrđenje i diobu bračne stečevine i tražiti dio koji Vam pripada. Savjetujemo Vam da se radi pregovora u podjeli bračne stečevine i sastavljanja navedenog ugovora svakako obratite stručnoj osobi, obzirom da je riječ o složenom postupku.

Iz Vašeg pitanja proizlazi da ste se u ostavinskoj raspravi iza Vaše pokojne majke ustupili svoj nasljedni dio Vašem ocu. Navedeno odricanje odnosi se samo na imovinu koja je bila predmet ostavinske rasprave iza Vaše majke, odnosno, ne odnosi se niti na eventualnu naknadno pronađenu imovinu iza Vaše majke niti na imovinu koja bi ostala iz Vašeg oca. Iz toga proizlazi da se niste se odrekli nasljedstva iza oca. Vašeg oca iza njegove smrti nasljeđujete Vi, Vaš brat i očeva supruga i to na jednake dijelove. Iznimno je moguće da otac isključi Vas i Vašeg brata iz nasljeđivanja, što je moguće jedino pod određenim zakonskim pretpostavkama, npr. ako ste se teže ogriješili o obvezu prema Vašem ocu, počinili prema njemu, njegovom supružniku ili djetetu teže kazneno djelo itd.

Bračnom se stečevinom smatra sve što je stečeno za vrijeme trajanja braka i sukladno važećem zakonu, tako stečena imovina dijeli se po pola. Sve što je Vaša supruga (ili njen obrt) steklo nakon razvoda braka njena je stečevina, jednako kao što je i prihod od Vašeg trgovačkog društva sada Vaš prihod, neovisno o tome tko je uhodao posao. Također, ukoliko je trgovačko društvo/obrt ostvarilo kakve prihode za vrijeme trajanja bračne zajednice (neovisno o tome na koga glasi) to je onda zajednička stečevina i dijeli se po pola, no potrebno je dokazati taj prihod na sudu. Pitanje posjeda je pak posebno pitanje koje se ne rješava u postupku podjele bračne stečevine. U slučaju da Vam je supruga zabranila pristup u stan, kao i poslovne prostorije, bilo je potrebno podići tužbu za smetanje posjeda u roku od 30 dana od počinjenog smetanja, kako biste bili vraćeni u posjed do okončanja spora. U svakom slučaju, preporučamo Vam da se obratite stručnoj osobi za vođenje postupka diobe bračne stečevine, obzirom da je riječ o kompliciranim i dugotrajnim postupcima, kao i radi konzultacija u svezi raspolaganja sa zemljištem u Vašem vlasništvu.

Činjenica da ste već 20 godina vlasnici objekta nije od nikakvog utjecaja za pitanje uklanjanja istoga, već se posjedom kroz to vrijeme pod određenim uvjetima može steći pravo vlasništva. Mišljenja sam da ste zamijenili Vaš slučaj sa pitanjem zgrada izgrađenih prije 15.02.1968. g., za koje se smatra da imaju građevinsku dozvolu. No navedena presumpcija vrijedi isključivo za nekretnine izgrađene do tog datuma, što ovdje nije slučaj. Iz Vašeg pitanja nije jasno da li Vam je već naloženo uklanjanje građevine ili ne. Ako je, možete pokušati podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i zahtjev za odgodu izvršenja tog rješenja. Navedeno će odgoditi izvršenje predmetnog rješenja o uklanjanju građevine (odnosno odgoditi će uklanjanje građevine), ako nakon donošenja rješenja o uklanjanju građevine ili njezinog dijela niste nastavili s građenjem, te ako se utvrdi da je građenje građevine u skladu s glavnim projektom u pogledu smještaja i veličine građevine i da je ispunjen bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine. Zahtjevu za odgodu izvršenja inspekcijskog rješenja morate priložiti: glavni projekt usklađen s lokacijskim uvjetima, potvrdu tijela graditeljstva da je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i izvješće ovlaštenog inženjera o stanju građevine glede ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Zahtjev za odgodu može se podnijeti u roku od osam dana od dana konačnosti zaključka o dozvoli izvršenja inspekcijskog rješenja o uklanjanju građevine te je u tom smislu potrebno provjeriti da li je navedeni rok prošao. Napominjemo da nekretninu možda neće biti moguće legalizirati, što ovisi i o GUP-u i drugom faktorima te Vas upućujemo na stručnu osobu, arhitekta ili odvjetnika radi dobivanja konkretnih podataka.