Pravnik savjetuje!




Dragi korisnici,

ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.

Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.

Najčešći problem koji se javlja prilikom kupovine nekretnine je nedostatak "čistih papira"...

Roditelji su u kasnim sedamdesetima (1978. ili 1979. godine – ali postoji sva potrebna dokumentacija) na otoku Krku kupili zemljište od 300m2. 200m2 je od jednog vlasnika i to vlasničko pravo je preneseno na mene. Problem je sa 100m2. Znači za taj dio postoji kupoprodajni ugovor, plaćen je porez državi, ali kako se u to vrijeme nije toliko pazilo na “čiste”  situacije ne mogu se upisati kao vlasnici zemljišta jer je navedeno 32 vlasnika za koje se ne zna gdje su  po Australiji, Americi ili Novom Zelandu i jesu li uopće živi. Osoba koja je navedena kao prodavatelj u kupoprodajnom ugovoru umrla je vrlo ubrzo nakon sklapanja ugovora što dodatno komplicira stvar. Zbog nečiste situacije vlasništva prodavatelja unatoč svoj potrebnoj dokumentaciji moji roditelji do današnjeg dana nisu se uspjeli uknjižiti kao novi vlasnici. U međuvremenu (31 godinu) taj dio zemljišta od 100m2 i 200m2 koji se nalaze u vlasništvu mojih roditelja koristimo kao jedinstveno zemljište koje je tako i ograđeno kamenom ogradom. Do dana današnjeg nije bilo nikakvih prigovora niti žalbi susjedstva ili bilo koga, jer, s obzirom da se radi o malom mjestu, svi znaju da smo mi vlasnici. Moje pitanje je na koji način se može raščistiti situacija. Uz napomenu, rečeno nam je da ako tražimo 32 nasljednika s trenutnog vlasničkog lista da će nam troškovi ne samo “pojesti” vrijednost cijelog zemljišta nego čak i biti višestruki. Što nam je činiti? Ne možemo dobiti građevinsku dozvolu zbog manjka zemljišta, zbog položaja zemljišta ni dokupnja zemljišta ne dolazi u obzir jer ovih 100m2 bi dijelilo našu parcelu od nove.
Teoretski je moguće i pravno najjednostavnije da navedenih 32 upisanih vlasnika tog dijela zemljišta daruju Vama to zemljište. Međutim, vjerojatno ih je nemoguće sve pronaći, a zatim je i pitanje da li bi oni, ili njihovi nasljednici pristali na takvo darovanje. U tom bi slučaju trebalo platiti porez (koji su Vaši roditelji već jednom platili) u iznosu od 5% tržišne vrijednosti nekretnine. U slučaju da upisani vlasnici više nisu živi, zemljište bi Vam trebali darovati njihovi nasljednici, no oni to mogu samo pod uvjetom da je provedena ostavina i da su oni utvrđeni kao nasljednici pok. vlasnika Vašeg zemljišta. U slučaju da ostavina nije provedena, prvo bi trebalo provesti ostavinu, pri čemu bi vjerojatno od Vas tražili da snosite troškove, a tek onda bi ti nasljednici Vama mogli darovati nekretninu. Osim navedenog, postoje još dva načina uknjižbe Vašeg prava vlasništva na predmetno zemljište. Možete pred nadležnim sudom podići tužbu radi stjecanja prava vlasništva temeljem dosjelosti ukoliko ste Vi i Vaši roditelji bili zakoniti, istini i pošteni posjednici. Pri tome je najvažnije je da Vam nitko do sada nije osporavao to vlasništvo. U tom slučaju naš pravni sustav poznaje instrumente rješavanja predmeta čak i ako se tuženi ne mogu pronaći. Također, obzirom da postoji kupoprodajni ugovor, možete pokrenuti zemljišnoknjižni ispravni postupak te tražiti upis svojeg prava vlasništva, u kojem slučaju ćete morati dokazati pravni slijed od upisanih vlasnika do Vas. Preporučamo da se obratite stručnoj osobi koja će Vam na temelju relevantne dokumentacije savjetovati koji od ta dva postupka je za Vas povoljniji.
Roditelji su mojoj mlađoj sestri kupili stan i imaju namjeru darovati meni stan u kojem živim s obitelji već dvadeset godina. Roditelji žive u stanu (100 m2) s najstarijom sestrom (48) koja ima dijagnozu teška psihoza, ne radi i nadaju se da će nakon njihove smrti nasljediti očevu mirovinu. Ja i moja mlađa sestra smo vlasnice po 1/4 stana u kojem žive roditelji s starijom sestrom i spremne smo se tog vlasništva odreći u korist majke. Nitko nema ništa protiv da moji roditelji nakon smrti ostave stan najstarijoj sestri jer smo s onim što smo dobile zadovoljne, ali postoji bojazan da kako se radi o psihički labilnoj osobi taj stan ne završi u rukama prevaranata. Postoji li način da ja i mlađa sestra, koje ćemo vjerojatno brinuti o najstarijoj sestri, imamo kontrolu nad tim stanom da ne bi završio u krive ruke, a s druge strane da roditelji budu sigurni da im vlasništvo nad stanom neće doći u pitanje. Napominjem da ovaj upit šaljem na zahtjev svoje majke.
Ukoliko smatrate da je Vaša sestra nesposobna brinuti se sama za sebe, odnosno da nije sposobna samostalno štititi svoja prava i interese i samostalno preuzimati prava i obveze i za njih odgovarati, trebali biste pokrenuti postupak lišenja poslovne sposobnosti. U tom slučaju sud će pokrenuti postupak u kojem će Vašu sestru pregledati liječnik. Ukoliko se utvrdi da postoje zakonom propisane pretpostavke, sud će donijeti rješenje kojom se Vašu sestru lišava poslovne sposobnosti. Pretpostavke su propisane u Obiteljskom zakonu, koji određuje da je za takvu odluku potrebno da punoljetna osoba zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba. U roku do 30 dana od pravomoćnosti navedene odluke, Centar za socijalnu skrb dodijeliti će takvoj osobi skrbnika. Skrbnikom ne može biti osoba: 1.koja je lišena roditeljske skrbi, 2.koja je lišena poslovne sposobnosti, 3.čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika, 4.od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika, 5.s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdrža­vanju, 6.s čijim je bračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doži­votnom uzdržavanju. Osobu pod skrbništvom zastupa i sve radnje u njeno ime obavlja skrbnik. Važno je napomenuti da za bilo kakve pravne poslove koji nisu redovite prirode – pa tako i za prodaju nekretnina u vlasništvu osobe pod skrbništvom - treba odobrenje Centra za socijalnu skrb. Napominjem da je ovo jedini način da steknete kontrolu nad stanom koji bi bio vlasništvo Vaše sestre. Postoji više drugih kombinacija u slučaju da se dogovorite da stan ne naslijedi Vaša sestra (pravo stanovanja, darovanje pola stana i sl.).
1960. godine općina je dodijelila zemlju za izgradnju kuće mojim roditeljima o čemu imamo rješenje o dodjeli.Danas sam krenuo rješavati papire kako bi se upisao u gruntovnu knjigu. U gruntovnoj knjizi je upisan drugi vlasnik koji je umro i tražio sam njegove nasljednike. Uredio sam da se sprovede ostavinski postupak i da nasljednici dobiju rješenje kako bi od živih postigao dogovor. Sada nasljednici ne žele potpisati. Podnio sam tužbu. Napominjem da živimo tu preko 60 godina i nitko nikad nije pitao za zemlju. Upisani smo u katastru, imamo lokacijsku i sve papire za kuću. Uopče ne znamo jesu li nasljednici znali za zemlju. Mogu li nas izbaciti iz kuće ili trebam platiti zemljište tim ljudima?
Ako u predmetnoj nekretnini živite 60 godina, već ste po samom zakonu stekli pravo vlasništva i to putem dosjelosti. Navedeno pravo utvrđuje se u parnici, koju ste već pokrenuli. Obzirom na Vaš posjed nekretnine i postojanje parnice, osobe koje su upisane kao vlasnici mogu Vas izbaciti samo pokretanjem sudskog postupka, za kojeg smatram da bi se prekinuo do okončanja postupka kojeg ste Vi pokrenuli. Što se tiče plaćanja, ako je zemljište dodijeljeno Vašim roditeljima, obveza naknade bila bi eventualno na državi i to isključivo po zahtjevu upisanih vlasnika.
Kupio sam stan u roh-bau fazi. Nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora, nisam se odmah uknjižio u zemljišnim knjigama jer još nije bilo provedeno etažiranje. Nakon etažiranja, stan je glasio na prodavatelja koji je ujedno bio i investitor, ali uz zabilježbu da nekretnina nema uporabnu dozvolu. Ishodio sam uknjižbu svog vlasništva jer mi je prodavatelj dao tabularnu izjavu, ali se više ništa ne događa po pitanju uporabne dozvole. Moje pitanje je mogu li tužiti prodavatelja zbog toga što stan nema uporabnu dozvolu (dakle da mi pravni temelj utuženja bude ugovor o kupoprodaji) ili mogu tužiti investitora (kao što sam napisao investitor je ujedno i prodavatelj, ali me zanima postoji li mogućnost utuženja investitora zbog neishođenja uporabne dozvole bez obzira na kupoprodajni ugovor, dakle da imam neki drugi temelj utuženja i koji bi to bio?.).
Iz Vašeg pitanja proizlazi da ste stan kupili u zgradi koja je izgrađena prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (01.10.2007. g.). Naime, ovim Zakonom određeno je da se nekretnina ne može upisati u katastar, pa tako niti u zemljišne knjige, bez prilaganja uporabne dozvole, dok je po ranijim propisima bilo moguće upisati nekretninu bez uporabne dozvole, s time da se u zemljišnim knjigama zabilježi da nije priložena uporabna dozvola. Pretpostavljam da je upravo tako u vašem slučaju. Ishođenje uporabne dozvole dužnost je investitora ili osobe koja je na temelju valjanoga pravnog posla ili nasljeđivanjem stekla od investitora pravo vlasništva. Iz navedenog proizlazi da nije isključivo na investitoru da ishodi uporabnu dozvolu, već ako on to nije učinio, isto je dužnost novih vlasnika. Međutim, moguće je da u Vašem kupoprodajnom ugovoru postoji odredba kojom je investitor na sebe preuzeo navedenu obvezu. Stoga, za odgovor na Vaša oba pitanja potrebno je pregledati kupoprodajni ugovor. U odnosu na investitora, nemate drugi temelj za utuženje osim eventualne ugovorne obveze. U odnosu na prodavatelja, to također ovisi o odredbama ugovora, no moguće je i da postoje neke dodatne obveze ili obećanja prodavatelja (reklama u kojoj je navedena i uporabna dozvola, obećanje u predugovoru i sl.). U svakom slučaju savjetujem da se obratite stručnoj osobi radi pregleda Vaše dokumentacije.
Suprug i ja rastavljeni smo sudskim putem od 2003.g. On je ostao u stanu koji je denacionaliziran i plaća mjesečni otkup . Za taj stan je naslijedio stanarsko pravo nakon majčine smrti i za vrijeme trajanja braka. Imamo jedno dijete koje živi sa mnom u novom stanu koji sam kupila nakon rastave. Tokom rastave nisam podizala tužbu za podjelu imovine zbog dodatnih troškova, već smo se ja i suprug dogovorili da je njegov stan , a moj apartman na moru. Uskoro smo se ja i suprug sklopili ugovor o najmu apartmana do 2014.g., te mi on uz alimentaciju temeljem toga ugovora isplaćuje mjesečnu najamninu za apartman. Sada se on želi odjaviti sa adrese svoga stana i moli me da budući da dosta vremena u proljeće i ljeto boravi u apartmanu da mu ovjerim kod javnog bilježnika Izjavu s kojom potvrđujem suglasnost da on prijavi prebivalište na neodređeno vrijeme na adresi na kojoj se nalazi apartman koji je upisan kao moje vlasništvo. Ta Izjava mu je potrebna kako bi ostvario naknadu za prijevoz u poduzeću u kojem je zaposlen. Pitanje. Zanima me dali to što je on prijavljen na adresi apartmana u mojem vlasništvu može zloupotrijebiti ili mi stvarati problem ako odlučim prodati apartman i raskinuti s njim ugovor o najmu apartmana. ( Ja sam prijavljena na adresi novog stana). Zahvaljujem i pozdravljam.
Iz Vašeg pisma proizlazi da je Vaš suprug najmoprimac apartmana, u kojem slučaju on ima pravo prijaviti svoje prebivalište u tom apartmanu, naravno, uz Vaš pristanak. Napominjem da mu pristanak niste dužni dati. Međutim, mišljenja sam da izjava niti prijava prebivališta ne mogu bitno promijeniti trenutno stanje i probleme koji iz njega mogu nastati. Naime, sama činjenica da je Vaš bivši suprug prijavljen da živi u Vašem stanu nije toliko značajna kao činjenica da je on u posjedu istog. U slučaju da odlučite prodati predmetni stan, on Vam može raditi probleme na način da se odbije iseliti. Tada biste ga mogli iseliti iz stana jedino sudskim putem i to tužbom za iseljenje, koja može potrajati godinama. Također, Vi možete s njim raskinuti ugovor o najmu apartmana na način kako je u ugovoru određeno, no to ne utječe na činjenicu da on i nakon raskida tog ugovora može ostati u tom stanu, te čak tražiti i posjedovnu zaštiti ukoliko ga pokušate prisilno iseliti iz stana. Konačno, nije jasno da li ste Vi i Vaš suprug usmeno dogovorili podjelu imovine ili ste to napravili putem suda ili ugovora o diobi bračne stečevine. U slučaju da niste dogovorili podjelu u pisanom obliku, svakako Vam savjetujemo da to učinite, te da se radi sastavljanja takvog ugovora obratite stručnoj osobi.
<<Početna<Prethodna3456789101112Sljedeća>Posljednja>>
 
Pretražite arhivu pitanja
 
broj rezultata: 210
Prikaži sve odgovore
 
Pretraga po pojmu