Pravnik savjetuje!




Dragi korisnici,

ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.

Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.

Najčešći problem koji se javlja prilikom kupovine nekretnine je nedostatak "čistih papira"...

Nakon smrti oca, na kojem se vodilo vlasništvo kuće na moru i stana,održana je ostavinska rasprava. Majka nije postavila zahtjev za izdvajanje bračne stečevine, a napominjem da su i kuću na moru i stan roditelji stekli u braku. Brat je tražio trećinu i jedne i druge nektretnine i po rješenju o nasljeđivanju na ostavinskoj tako je i upisano. Majka nije znala za taj zahtjev. Je li javni bilježnik po službenoj dužnosti trebao majku uputiti na taj Zahtjev? Može li majka sada tražiti dokazivanje bračne stečevine jer brat traži da ga se isplati za njegove trećine?
Prema pravilima o zakonskom nasljeđivanju, Vaš brat je imao potpuno pravo tražiti da mu se u ostavinskom postupku dodijeli 1/3 ostavine. To stoga što prvi nasljedni red čini bračni drug ostavitelja i njegovi potomci koji zajedno nasljeđuju u jednakim dijelovima. U Vašem slučaju, iza pokojnog oca 1/3 ostavine ste naslijedili Vi, 1/3 je naslijedila Vaša majka i 1/3 je naslijedio Vaš brat. Što se tiče bračne stečevine, Vaša je majka trebala postaviti zahtjev za izdvajanje bračne stečevine iz ostavine tijekom ostavinskog postupka. Kako ona to nije tada napravila, sada je rješenje o nasljeđivanju koje ostavinu dijeli na prethodno opisan način, postalo pravomoćno. Kada rješenje o nasljeđivanju postane pravomoćno, to znači da su osobe koje su sudjelovale u ostavinskom postupku, odnosno nasljednici (obzirom se nisu žalile na rješenje o nasljeđivanju) vezani rješenjem i da više nisu u mogućnosti ishoditi ispravljanje tog rješenja, ma koliko ono možda pogrešno bilo. Iako je javni bilježnik općenito dužan tijekom ostavinskog postupka brinuti da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana, ne postoji neka zakonska odredba koja bi propisivala posebnu dužnost javnog bilježnika da upozori stranke na mogućnost izdvajanja bračne stečevine iz ostavine. Također se napominje da je Vaša majka, ako je smatrala da ne poznaje dovoljno dobro propise, imala mogućnost angažirati stručnu osobu (odvjetnika) da je savjetuje tijekom postupka. Jedina preostala mogućnost za eventualno ispravljanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju je ponavljanje ostavinskog postupka. Za takvo ponavljanje Zakon o parničnom postupku propisuje posebne razloge koji se moraju ispuniti da bi se ponavljanje uopće dopustilo. Iz danih podataka ne može se sa sigurnošću zaključiti da li u Vašem slučaju postoje relevantni razlozi za ponavljanje postupka. Prema tome, savjetujem Vam da se s kompletnom dokumentacijom obratite odvjetniku koji će procijeniti takvu mogućnost. Ovdje također valja upozoriti na odredbe starog Zakona o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje na imovinske odnose bračnih drugova sve do 01. srpnja 1999. godine., kada je počeo važiti novi Obiteljski zakon. Prema odredbama tog zakona određeno je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Dakle, tek od 01. srpnja 1999. g. bračna stečevina se određuje tako da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u braku stečene imovine. Slijedom navedenog, u Vašem slučaju postavlja se pitanje koliko su otac, a koliko majka pojedinačno pridonosili u stjecanju zajedničke imovine do 01. srpnja 1999.g., a time i koliko je isplativo prolaziti kroz cijelu proceduru ponavljanja ostavinskog postupka.
Roditelji su mi se rastali i u braku zajedno kupili zemljište i izgradili kuću, a nakon rastave kuća je podijeljena na dva stana i kod javnog bilježnika je sastavljen i potpisan sporazum o podjeli nekretnine. Podjela je napravljena na taj način jer je tijekom gradnje kuće poništena izdana građevinska dozvola, pa papirologija oko katastra, gruntovnice i vlasništva nije bila riješena. Otac je naknadno sredio papire u katastru i gruntovnici i sada je on upisan kao jedini vlasnik cijele nekretnine (nekretnina nije etažirana). U međuvremenu se otac oženio i sa suprugom stanuje u svom dijelu kuće, odnosno u svom stanu. Zanima me je li sporazum o podjeli koji su sklopili moji roditelji pravno valjani dokument, odnosno hoće li u slučaju smrti moga oca moja majka imati problema oko dokazivanja svog vlasništva. Ne bismo željeli da se u slučaju njegove smrti cijela kuća dijeli po pola između mene i njegove supruge. Je li navedeni sporazum dovoljan dokaz temeljem kojeg bi se moja majka mogla upisati kao vlasnik svog dijela nekretnine, pa da se u slučaju očeve smrti jednog dana samo njegov dio dijeli popola, ili je nužno za njegovog života sve "papirnato" riješiti?
Prema podacima koje ste naveli ne može se sa sigurnošću zaključiti kakav su sporazum zaključili Vaši roditelji nakon razvoda braka. Naime, kako bi se Vaša majka upisala u zemljišne knjige kao suvlasnik na navedenoj nekretnini, takav sporazum mora biti u pisanom obliku, ali uz to mora oblikom i sadržajem udovoljavati zakonom propisanim uvjetima za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama. U svakom slučaju, ukoliko je Vaš otac naknadno sređivao papire u zemljišnim knjigama i katastru, podaci koji se odnose na predmetnu nekretninu, a koji su navedeni u sporazumu vjerojatno više ne odgovaraju podacima u zemljišnim knjigama pa je upitno da li bi uknjižba prava vlasništva Vaše majke u zemljišnim knjigama bila provediva. Predlažem Vam da se obratite odvjetniku radi pregleda cjelokupne dokumentacije i eventualne provedbe uknjižbe prava vlasništva. Ukoliko sporazum ne odgovara zakonom propisanim uvjetima za uknjižbu, predlažem sklapanje novog sporazuma između Vašeg oca i majke, kako bi se cjelokupna situacija riješila za života Vašeg oca. Posebno napominjem da bi u slučaju smrti Vašeg oca bilo dosta teško ishoditi izdvajanje ½ nekretnine iz ostavinske mase, obzirom da više nisu u braku. Stoga Vam savjetujem da pokušate navedenu situaciju riješiti za života Vašeg oca.
Za vrijeme dugogodišnjeg braka doživjavala sam različite situacije nevjernosti muža.Zbog djeteta nismo pokrenuli rastavu. Tako smo 1996.g.sklopili sporazum prema kojem je moj suprug dužan uzdržavati mene i maloljetnu kćer.Pored toga smo u sporazumu izričito naveli da sve nekretnine koje glase na mene isključivo su vlasništvo naše kćerke ili pak mene osobno.Na mene glasi i sadašnja nekretnina (kuća). Sporazum su potpisali i dva svjedoka. Spada li nekretnina u bračnu stečevinu ili ne. Je li takav sporazum važeći obzirom da je donesen prije donošenja Obiteljskog zakona?
Kako je sporazum između Vas i supruga sklopljen još 1996. godine, primjenjuju se odredbe tada važećeg Zakona o braku i porodičnim odnosima. Prema tom propisu, bračni drugovi su mogli sporazumno raspolagati zajedničkom imovinom. Bračni drugovi su čak mogli odrediti da pojedinom bračnom drugu pripadnu pojedine stvari ili prava iz zajedničke imovine i to za vrijeme trajanja bračne zajednice (kao i nakon prestanka). Napominjem da je sporazum o takvoj diobi nekretnine bilo potrebno sklopili u pisanom obliku. Dakle, ukoliko ste sklopili sporazum sa suprugom u pisanom obliku, takav je sporazum valjan. Potpisivanjem takvog sporazuma, navedena nekretnina više nije dio zajedničke imovine (odnosno bračne stečevine, terminologijom danas važećeg Obiteljskog zakona) već je vaša vlastita imovina.
Razveo sam se od bivše supruge te dobio skrb na dvije malodobne djevojčice, koje su sada punoljetne. Majka nije plaćala alimentaciju koja je bila određena a, taj iznos sada iznosi oko 200.000,00 kuna. Također imam pravomoćnu presudu s ovrhom za pljenidbu, ali ne mogu naplatiti dug. Mogu li je krivično goniti do zatvora da je na neki način prisilim na nagodbu oko naše bračne stečevine? Ona ima 1/4 dijela stana koji smo kupili u bračnoj zajednici, te sad traži da ju isplatim, a unatoč tome što je darovnim ugovorom uknjižila svog malodobnog sina iz drugog braka, a time našu djecu iz svega isključila. Jasno je da manipulira a, sve kako ja ne bih naplatio tom 1/4 stana dug alimentacije. Postoji li način kojim bih mogao plijeniti novac s računa u slučaju da ju i isplatim ili blokirati račun po uplati dok sud ne donese pravomoćnu odluku. Što bih za mene značilo mnogo budući ako ju isplatim a, podigne novac tada sam totalni gubitnik, a moja potraživanja neće nikad naplatiti.
U slučaju da se Vaša djeca i dalje redovno školuju (kao i u slučaju da je od dana završetka redovnog školovanja proteklo manje od godine dana a one se ne mogu zaposliti), Vaša im je supruga i dalje obvezna uplaćivati iznos na ime uzdržavanja, u protivnom čini kazneno djelo. U tom slučaju možete podići kaznenu prijavu te tražiti provođenje odgovarajućeg postupka i izricanje kazne zatvora. U slučaju da im supruga nije više dužna uplaćivati iznos na ime uzdržavanja, potrebno je napomenuti kako zastara pokretanja takvog progona nastupa za tri godine od dana počinjenja kaznenog djela (neplaćanja uzdržavanja), radi čega je pokretanje kaznenog progona moguće samo u slučaju da od počinjenja djela nije proteklo više od tri godine. Vezano za mogućnost nagodbe, kad jednom pokrenete kazneni postupak, vi ne možete utjecati na njegov ishod, tj. ne možete prekinuti postupak kada želite tj. kada sklopite nagodbu. Nadalje, provjerite da li Vaša žena ima u vlasništvu nekretninu (na zemljišnoknjižnom odjelu suda na kojem ima prebivalište ili suda gdje mislite da se takva nekretnina nalazi), radi ovrhe na istoj. Također, provjerite i u bankama da li ona ima sredstava na računu na kojima bi se mogla provesti ovrha. Vezano za stan koji predstavlja bračnu stečevinu, u slučaju da je cijeli stan kupljen za trajanja bračne zajednice, Vaša žena ima pravu na polovinu tog stana. Iz Vašeg pitanja ne proizlazi da li je Vaša supruga već pokrenula postupak za diobu bračne stečevine ili tek traži da ju isplatite. Nastavno na mogućnost pljenidbe na računu, Vi možete predati rješenje o ovrsi u banku gdje se vodi račun na koji bi joj novac trebao biti isplaćen. Kada njoj sjedne novac, banka će ga odmah uplatiti Vama ukoliko ste prvi u redu čekanja (vjerojatno jeste jer obveze uzdržavanja imaju prioritet, no za svaki slučaj prvo tražite očitovanje banke o redu čekanja u kojem se nalazite). Savjetujemo Vam da se radi naprijed opisanih provjera, kao i radi sastavljanja kaznene prijave i ovršnog prijedloga, obratite stručnoj osobi.
Od supruga sam se razvela prije 4 godine, nakon 23 godine braka. Nikad nije pokrenuta parnica oko imovine jer je bio dogovor da će on meni riješiti smještaj, odnosno kupiti stan. Do danas ga nije kupio. Ostali smo živjeti u kući njegovih roditelja, otac je prije naše rastave umro, vlasnici kuće su majka (svekrva) i bivši muž. Imamo dvije kćeri, jedna živi sa mnom, a druga je udata. Bivši suprug i ja, dogradili smo dio kuće u braku. U tom braku je kupljen i brod, koji on sada prodaje. U međuvremenu je on odselio, i neko vrijeme ne živi u kući. Sada on želi natrag u kuću, ali pod uvjetom da ja odem iz nje. On mi obećava plaćanje podstanarstva za početak dok ne kupi stan. Koja i kolika su moja prava, i kako da se pravno zaštitim?
Nakon rastave braka moguće je pokrenuti parnicu za utvrđenje i diobu bračne stečevine, u kojoj svaki od bračnih drugova ima pravo na polovinu imovine stečene radom za vrijeme trajanja braka. Pravo podići tužbu za utvrđenje i diobu bračne stečevine ne zastarijeva te takvu tubu slobodno možete podnijeti i danas. Pri tome je važno napomenuti da je bračna stečevina samo ona imovina stečena radom za vrijeme trajanja braka. Ostala imovina koja nije stečena radom, kao što je npr. darovana ili naslijeđena imovina, ne ulazi u bračnu stečevinu. Nastavno na navedeno, pitanje je kako i kada je Vaš suprug stekao vlasništvo nad dijelom kuće čiji je suvlasnik. Ukoliko mu je ista darovana (ili ju je naslijedio npr. od pokojnog oca), ili ju je kupio prije braka, ista ne predstavlja bračnu stečevinu i Vi nemate pravo na diobu njegovog udjela u toj kući. Ukoliko je Vaš bivši suprug kupio dio u toj kući za vrijeme trajanja braka, imate pravo na polovinu njegovog dijela. Nadalje, vezano za dogradnju kuće, ukoliko je tom gradnjom nastala nova stambena cjelina (što je vidljivo iz građevinske i uporabne dozvole), moguće je da se u sudskom postupku utvrdi da taj novoizgrađeni dio predstavlja bračnu stečevinu i Vi tada imate pravo na polovinu tog novoizgrađenog dijela. Ako kuća ne predstavlja bračnu stečevinu kako je gore opisano, Vi imate pravo na povrat uloženog u tuđu nekretninu, koje pravo zastarijeva u roku od 5 godina od izvršenog ulaganja. Posebno napominjem kako je ulaganja potrebno dokazati (u pravilu računima koji glase na Vas, ugovorom o kreditu ako ste ga Vi podignuli za adaptaciju kuće i sl. ), a za povrat tih ulaganja potrebno je podići tužbu pred nadležnim sudom. Vezano za brod, ukoliko je kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice, on predstavlja bračnu stečevinu i Vi imate pravo na polovinu broda, odnosno polovinu kupoprodajne cijene, ukoliko bude prodan. Savjetujemo Vam da sa suprugom sklopite ugovor o diobi bračne stečevine, kako biste izbjegli dugotrajne sudske sporove. Također Vam savjetujemo da prije sklapanja takvog ugovora, odnosno prije nego Vam suprug isplati dogovoreni iznos novca (ili prepiše na Vas dio imovine), ne iselite iz kuće. Ukoliko Vaš suprug ne pristane na sklapanje takvog ugovora, odnosno ukoliko ne uspije dogovor oko te podjele, možete podići tužbu na utvrđenje i diobu bračne stečevine i tražiti dio koji Vam pripada. Savjetujemo Vam da se radi pregovora u podjeli bračne stečevine i sastavljanja navedenog ugovora svakako obratite stručnoj osobi, obzirom da je riječ o složenom postupku.
1234Sljedeća>Posljednja>>
 
Pretražite arhivu pitanja
 
broj rezultata: 18
Prikaži sve odgovore
 
Pretraga po pojmu