Prema pravilima o zakonskom nasljeđivanju, Vaš brat je imao potpuno pravo tražiti da mu se u ostavinskom postupku dodijeli 1/3 ostavine. To stoga što prvi nasljedni red čini bračni drug ostavitelja i njegovi potomci koji zajedno nasljeđuju u jednakim dijelovima. U Vašem slučaju, iza pokojnog oca 1/3 ostavine ste naslijedili Vi, 1/3 je naslijedila Vaša majka i 1/3 je naslijedio Vaš brat. Što se tiče bračne stečevine, Vaša je majka trebala postaviti zahtjev za izdvajanje bračne stečevine iz ostavine tijekom ostavinskog postupka. Kako ona to nije tada napravila, sada je rješenje o nasljeđivanju koje ostavinu dijeli na prethodno opisan način, postalo pravomoćno. Kada rješenje o nasljeđivanju postane pravomoćno, to znači da su osobe koje su sudjelovale u ostavinskom postupku, odnosno nasljednici (obzirom se nisu žalile na rješenje o nasljeđivanju) vezani rješenjem i da više nisu u mogućnosti ishoditi ispravljanje tog rješenja, ma koliko ono možda pogrešno bilo. Iako je javni bilježnik općenito dužan tijekom ostavinskog postupka brinuti da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana, ne postoji neka zakonska odredba koja bi propisivala posebnu dužnost javnog bilježnika da upozori stranke na mogućnost izdvajanja bračne stečevine iz ostavine. Također se napominje da je Vaša majka, ako je smatrala da ne poznaje dovoljno dobro propise, imala mogućnost angažirati stručnu osobu (odvjetnika) da je savjetuje tijekom postupka. Jedina preostala mogućnost za eventualno ispravljanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju je ponavljanje ostavinskog postupka. Za takvo ponavljanje Zakon o parničnom postupku propisuje posebne razloge koji se moraju ispuniti da bi se ponavljanje uopće dopustilo. Iz danih podataka ne može se sa sigurnošću zaključiti da li u Vašem slučaju postoje relevantni razlozi za ponavljanje postupka. Prema tome, savjetujem Vam da se s kompletnom dokumentacijom obratite odvjetniku koji će procijeniti takvu mogućnost. Ovdje također valja upozoriti na odredbe starog Zakona o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje na imovinske odnose bračnih drugova sve do 01. srpnja 1999. godine., kada je počeo važiti novi Obiteljski zakon. Prema odredbama tog zakona određeno je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Dakle, tek od 01. srpnja 1999. g. bračna stečevina se određuje tako da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u braku stečene imovine. Slijedom navedenog, u Vašem slučaju postavlja se pitanje koliko su otac, a koliko majka pojedinačno pridonosili u stjecanju zajedničke imovine do 01. srpnja 1999.g., a time i koliko je isplativo prolaziti kroz cijelu proceduru ponavljanja ostavinskog postupka.

Ukoliko Vaš otac želi isključivo Vama ostaviti svu imovinu, kao najbolje rješenje predlažemo sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Radi se o ugovoru kojim se davatelj uzdržavanja obvezuje uzdržavati primatelja uzdržavanja do njegove smrti, a primatelj uzdržavanja se obvezuje za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Takav ugovor je povoljan u Vašem slučaju obzirom da imovina prelazi u Vaše vlasništvo za vrijeme očeva života i ne ulazi u ostavinu, a da bi ga Vaša sestra pobila, morala bi podići tužbu za pobijanje, odnosno utvrđenje ništavim tog ugovora, što je u praksi jako teško. Pored navedenog, Vaš otac, može s Vama sklopiti i ugovor o doživotnom uzdržavanju, temeljem kojega ćete naslijediti svu njegovu imovinu u trenutku njegove smrti. Nadalje, iako je Vaša polusestra zakonski nasljednik iza Vašeg oca, prema odredbama Zakona o nasljeđivanju postoji mogućnost isključenja nasljednika koji ima pravo na nužni dio iz nasljedstva i to potpuno ili djelomično. Isključenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključen, a prava ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja (dakle u ovom slučaju Vaša prava) određuju se kao da je isključeni nasljednik umro prije ostavitelja. Ostavitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio ukoliko se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju. Obzirom da iz odredaba samog Ustava RH proizlazi dužnost djece da se brinu za stare i nemoćne roditelje, takav odnos Vaše sestre prema ocu može se podvesti pod navedenu odredbu Zakona o nasljeđivanju. Napominjemo da je pretpostavka za isključenje nasljednika sastavljanje oporuke u kojoj se oporučitelj na izričit način mora očitovati o isključenju nekog od zakonskih nasljednika iz oporuke te navesti razlog za isključenje. Razlog za isključenje mora postojati u vrijeme oporučivanja. U slučaju takvog rješenja, postoji mogućnost da će Vaša sestra osporavati oporuku i da će se predmet uputiti u parnicu koja zna biti dugotrajan postupak.

U slučaju da je u ugovoru o darovanju između Vaše pokojne majke i sestre izrijekom naznačena dužnost Vaše sestre da izgradi predmetne stanove i ukoliko je naznačeno da ćete Vi steći pravo vlasništva nad jednim stanom, onda je u pitanju ugovor o darovanju s nametom i Vi možete tražiti ispunjenje tog nameta (odnosno tražiti naknadu štete radi neispunjenja nameta). Vjerojatnije je, međutim, da je riječ o običnom ugovoru o darovanju, u kojem slučaju je Vaša sestra sa zemljom mogla raspolagati kako je htjela, bez obzira na eventualni usmeni dogovor s Vašom pok. majkom. Ako je kojim slučajem ostavinski postupak još u tijeku, možete zatražiti da se nekretnina koja je darovana Vašoj sestri uračuna u ostavinu. U tom slučaju Sud Vam može dodijeliti veći dio ili čak cijelu drugu nekretninu, ovisno o tome koliko je bila vrijedna darovana nekretnina. U sadašnjem postupku za razvrgnuće suvlasničke zajednice ne možete tražiti da Vam sud dodijeli dio nekretnine koji je pravomoćnom odlukom suda u ostavinskom postupku pripao Vašoj sestri.

Javni bilježnik prilikom ovjere potpisa utvrđuje da li je osoba svjesna, odnosno zna li kome i što daruje. U slučaju da javni bilježnik utvrdi da je osoba svjesna, nema nikakve zapreke da se ovjeri potpis darovatelja, u ovom slučaju Vaše pok. majke. Nadalje, ugovor se može potpisati i na način da darovatelj umjesto potpisa otisne palac (ili drugi prst), i to se radi u slučaju kada osoba koja potpisuje nije u stanju potpisati dokument (npr. ne može držati olovku ili je u pitanju invaliditet), ili je ta osoba nepismena Stoga činjenica da je na ugovor otisnut otisak prsta ne utječe na njegovu valjanost. Darovnom ugovoru ne prilaže se liječnička dokumentacija, niti je javni bilježnik dužan provjeravati takvu dokumentaciju. Nadalje, iz Vašeg pitanja ne proizlazi u koju je svrhu darovnom ugovoru priložena Vaša punomoć-to bi trebalo pisati na samoj punomoći. Vezano za mogućnost pobijanja darovnog ugovora, takav se ugovor može pobijati iz općih razloga nevaljanosti ugovora. Nevaljanost ugovora obuhvaća dvije kategorije: ništetni i pobojni ugovori. Ništetni ugovori protivni su Ustavu, prisilnim propisima ili moralu društva, ili imaju druge mane volje poput npr. poslovne nesposobnosti stranaka, nesporazuma prilikom izjave volja, nepostojanja propisane forme itd. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba, te to pravo na isticanje ništavosti ne zastarijeva. Za razliku od ništetnih, ugovor je pobojan kada je pri njegovom sklapanju bilo mana volje, ili ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna te kada zakon to određuje. Rok za pobijanje je jedna godina od dana saznanja za razlog pobojnosti, a najviše tri godine od dana sklapanja ugovora. Iz navedenog slijedi da je rok za pobijanje istekao ukoliko se radi o pobojnom ugovoru, no ne i ukoliko se radi o ništetnom ugovoru. Preporučujemo Vam da se obratite stručnoj osobi koja će utvrditi da li ugovor ima nedostatke koji bi ga učinili ništetnim (npr. da je protivan moralu obzirom da je Vaša sestra koristeći teško zdravstveno stanje Vaše majke, istu navela da učini nešto protiv njene volje), te eventualno sastaviti tužbu radi utvrđenja ništavim tog ugovora. Nadalje, Vi imate pravo na nužni nasljedni dio iza Vaše majke. U slučaju da još uvijek traje ostavinska rasprava iza Vaše majke, Vi možete tražiti uračunavanje dara ukoliko je povrijeđeno Vaše pravo na taj nužni dio. Također, Vi možete tražiti i prekid ostavinskog postupka (ukoliko on još uvijek traje) obzirom da je sporan sastav ostavine odnosno vrijednost nužnog nasljednog dijela, nakon čega Vas (ili Vašu sestru) tijelo koje vodi ostavinski postupak može uputiti u parnicu u kojoj možete osporavati darovni ugovor. U slučaju da je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno, postoji mogućnost ponavljanja tog postupka, posebno ukoliko niste bili uredno pozvani na ostavinsku raspravu. Ukoliko rješenje nije postalo pravomoćno, imate pravo žalbe. U svakom slučaju, možete podići tužbu na utvrđenje ništavim ugovora o darovanju, a ukoliko bi Vašem zahtjevu bilo udovoljeno, nekretnina bi ponovno postala vlasništvo Vaše pok. majke, te bi onda trebalo pokrenuti postupak naknadno pronađene imovine. Obzirom na složenost postupka, preporučamo da se svakako obratite stručnoj osobi koja će nakon pregleda dokumentacije utvrditi koji pravni put odabrati.

Iz Vašeg pitanja proizlazi da ste se u ostavinskoj raspravi iza Vaše pokojne majke ustupili svoj nasljedni dio Vašem ocu. Navedeno odricanje odnosi se samo na imovinu koja je bila predmet ostavinske rasprave iza Vaše majke, odnosno, ne odnosi se niti na eventualnu naknadno pronađenu imovinu iza Vaše majke niti na imovinu koja bi ostala iz Vašeg oca. Iz toga proizlazi da se niste se odrekli nasljedstva iza oca. Vašeg oca iza njegove smrti nasljeđujete Vi, Vaš brat i očeva supruga i to na jednake dijelove. Iznimno je moguće da otac isključi Vas i Vašeg brata iz nasljeđivanja, što je moguće jedino pod određenim zakonskim pretpostavkama, npr. ako ste se teže ogriješili o obvezu prema Vašem ocu, počinili prema njemu, njegovom supružniku ili djetetu teže kazneno djelo itd.