Prema hrvatskom pravu postoji nekoliko mogućih oblika oporuke, a jedna od njih je usmena oporuka. Usmena oporuka je vrlo specifična jer se može praviti samo u izvanrednim prilikama, obvezno pred 2 svjedoka i vrijedi samo još trideset dana od prestanka izvanrednih okolnosti. Naravno, ako je oporučitelj umro za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti, oporuka još vrijedi. Bitno je napomenuti da oporuku može sastaviti samo osoba koja je sposobna za rasuđivanje. Za valjanost usmene oporuke također je bitno da su svjedoci osobe koje udovoljavaju uvjetima koje zakon propisuje za svjedoke, a to su: punoljetnost, poslovna sposobnost, te razumijevanje jezika kojim govori ostavitelj. Također, nitko od svjedoka ne smije biti srodnik oporučitelja (potomci, usvojenici, njihovi potomci, bračni drug, svi preci, srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja), ali isto tako ne smije imati nikakve koristi od oporuke kod koje je sudjelovao u svojstvu svjedoka. Ako postoji bilo koji od navedenih nedostataka, oporuka je nevaljana. Svjedoci usmene oporuke dužni su što prije zapisati ono što im je oporučitelj rekao i to predati sudu, odnosno usmeno ponoviti pred sudom ono što im je oporučitelj iznio kao svoju posljednju volju i objasniti gdje i pod kakvim okolnostima je oporučitelj pravio usmenu oporuku. Napominjem da će oporuka biti valjana i ukoliko svjedoci ne izvrše obvezu zapisivanja oporuke i predaje sudu, samo će kasnije u ostavinskom postupku biti puno teže ponoviti njezin sadržaj. Zakon u svakom slučaju omogućava zakonskim nasljednicima (ovdje su to bratići Vašeg prijatelja) da pobijaju oporuku. Kod usmene oporuke postoji niz prethodno navedenih uvjeta koji moraju biti zadovoljeni da bi oporuka bila valjana. Teško je pretpostaviti što će se u Vašem konkretnom slučaju dalje odvijati. Najbolje ćete se pripremiti tako da osigurate dovoljno dokaza da je oporuka koju je izjavio valjana, da je Vas uobičajeno imenovao za skrbnika za vrijeme boravka u bolnici, da ste se brinuli za njega, da možete dokazati da je bio sposoban za rasuđivanje u vrijeme izjavljivanja oporuke, da su izjave svjedoka iste i vjerodostojne itd. Savjetujem Vam da se obratite odvjetniku kako bi se predmet što kvalitetnije vodio.

• Sukladno Obiteljskom zakonu, bračnom stečevinom se smatra imovina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, a izvanbračna zajednica je nakon više od tri godine trajanja izjednačena s bračnom. Ukoliko je Vaša imovina stečena prije zasnivanja bračne tj. izvanbračne zajednice, ona ne ulazi u bračnu stečevinu po samom zakonu.
• Nadalje, možete sastaviti oporuku kojom ćete odrediti Vašu djecu kao svoje nasljednike. Zakon o nasljeđivanju poznaje više vrsta oporuke. Vlastoručna oporuka je valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao. Za valjanost vlastoručne oporuke nije nužno, ali je korisno, da su u njoj naznačeni mjesto i datum kad je sastavljena. Nadalje, oporučitelj može sastaviti oporuku tako što će za ispravu, bez obzira tko ju je sastavio, izjaviti pred dva istodobno nazočna svjedoka da je to njegova oporuka te je pred njima potpisati. Svjedoci će se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznači njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakšem pronalaženju. Također, svatko može valjano oporučiti u obliku javne oporuke. Javnu oporuku na oporučiteljev zahtjev sastavljaju sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni bilježnik. Oporuku možete sami čuvati, ili je povjeriti na čuvanje kojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi (sudu, javnom bilježniku, odvjetniku).
• Međutim, kao što smo već pisali, oporukom ne možete isključiti nužne nasljednike (u ovom slučaju Vaš izvanbračni drug i djeca), osim u iznimnim situacijama koje propisuje Zakon o nasljeđivanju. U suprotnom, nužni nasljednik kojeg ste izostavili bez propisanog razloga može tražiti svoj nužni nasljedni dio, koji iznosi jednu polovinu onoga što mu zakonski pripada.
• Također, možete i za života raspolagati s predmetnim nekretninama i dati ih odabranim nasljednicima (djeci). U tom slučaju sačinite ugovore o dosmrtnom, odnosno doživotnom uzdržavanju, jer imovina kojom na taj način raspolažete ne ulazi u ostavinsku masu.

• Poslije smrti ostavitelja, nasljeđuju ga prije svega njegova djeca i njegov bračni drug (tzv. prvi nasljedni red) i to na jednake dijelove. To znači da bi, poslije smrti Vašeg oca, njegovu imovinu u jednakom omjerima dijelili Vi, supruga Vašeg oca i njegova druga djeca. Pod pretpostavkom da ste Vi i Vaša sestra jedini nasljednici, odnosno da nema bračnog druga i druge djece osim vas dvije, imali biste pravo na pola njegove imovine. Međutim, u slučaju kada ostavitelj oporukom liši nasljedstva jednog od zakonskih nasljednika, on ima pravo kao na tzv. nužni dio nasljedstva, koji iznosi jednu polovicu od onoga dijela koji bi Vam pripao po zakonskom redu nas­­ljeđiva­­nja. Pod gornjom pretpostavkom, to iznosi jednu četvrtinu imovine Vašeg oca.
  
  Očito je da Vam sestra ne priznaje pravo na nužni dio te je stoga javni bilježnik uputio predmet na sud, odnosno uputio je jednu od Vas dvije (nije jasno koju, no pretpostavljamo Vašu sestru) na pokretanje parnice u kojoj će se utvrđivati Vaše pravo na nužni dio. Vaše pravo je da u toj parnici tražite svoj nužni dio, a temeljem toga što ste ovdje naveli, možete očekivati uspjeh. Naime, sukladno Zakonu o nasljeđivanju, Vaš otac Vas ne može u potpunosti isključiti iz nasljedstva, osim ako ste teže povrijedili zakonske ili moralne obveze prema svom ocu, počinili teže kazneno djelo prema njemu ili njegovom bračnom drugu, djetetu ili roditelju, počinili kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ili se odali neradu ili nepoštenu životu. Volja Vašeg oca da Vas isključi iz nasljedstva je, u tom slučaju, morala biti u oporuci jasno i izričito očitovana uz navođenje razloga za isključenje. Nadalje, postoji očita sumnja u valjanost oporuke, obzirom da su svjedoci bili osobe koje to po Zakonu o nasljeđivanju ne mogu biti. Stoga možete u istoj parnici i tražiti poništenje oporuke. Ako uspijete u poništenju oporuke, onda će se nasljedstvo dijeliti po zakonu, odnosno na jednake dijelove između nasljednika prvog nasljednog reda. U svakom slučaju, za vođenje parnice uzmite odvjetnika

Sukladno Zakonu o nasljeđivanju, sinu Vašeg supruga iz prvog braka, kao nužnom nasljedniku svog oca, pripada nužni dio. Nužni dio iznosi jednu polovicu od onoga dijela koji bi mu pripao po zakonskom redu nas­­ljeđiva­­nja. Poslije smrti ostavitelja, nasljeđuju ga prije svega njegova djeca i njegov bračni drug (tzv. prvi nasljedni red) i to na jednake dijelove. To znači da bi, poslije smrti Vašeg supruga, njegovu imovinu u jednakom omjerima dijelili Vi, Vaše dvoje djece i njegov sin iz prvog braka –dakle, svatko bi imao pravo na 1/4 imovine. Obzirom da sin iz prvog braka nije obuhvaćen oporukom, njegov nužni dio iznosio pola od 1/4, odnosno 1/8 cijele imovine. Dakle, oporuka je sama po sebi valjana, no njome se ne može u cijelosti isključiti sin iz prvog braka, jer on u svakom slučaju ima pravo na nužni dio.
Vaš suprug mogao je svog sina isključiti iz nasljedstva samo ako je on teže povrijedio zakonske ili moralne obveze prema svom ocu, počinio teže kazneno djelo prema njemu ili njegovom bračnom drugu, djetetu ili roditelju, ako je počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ili ako se odao neradu ili nepoštenu životu. Međutim, Vaš suprug morao je u oporuci jasno i izričito očitovati svoju volju da nekoga isključi te navesti razlog za isključenje, koji mora postojati u vrijeme isključivanja. Također, u ostavinskom postupku moguće je dokazivati da sin iz prvog braka nije dostojan za nasljeđivanje, no u pitanju je dugotrajna parnica.
Zaključno, ukoliko Vaš suprug (iz Vašeg pitanja nije jasno je li živ ili je već u toku ostavina) želi isključiti sina iz prvog braka, može sklopiti ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju. Imovina obuhvaćena tim ugovorima ne ulazi u ostavinu, odnosno ne dijeli se između nasljednika.