Pravnik savjetuje!




Dragi korisnici,

ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.

Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.

Najčešći problem koji se javlja prilikom kupovine nekretnine je nedostatak "čistih papira"...

Prije nekoliko mjeseci umro mi je stric i ostavio svoju kuću (2/3) meni i jednoj gospođi (1/3), na osnovi valjanog ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naknadno, nakon smrti strica, ona se kod matičara upisala kao njegov izvanbračni drug, iako nije živjela u istom kućanstvu, nisu imali zajednički bankovni račun, nikada nigdje nisu putovali zajedno, nisu imali niti zajedničku djecu. On je stalno živio u Njemačkoj, a godišnje bi došao 2-3x u Hrvatsku kada su se i viđali. On je bio rastavljen i iz prvoga braka ima kćer s kojom je bio u površnom kontaktu zadnjih par godina. Inače, ona živi u Češkoj. Na čudan način, navedena gospođa je "izorganizirala" ostavinsku raspravu, na koju je pozvan samo moj otac i navedena gospođa, iako pokojnik ima još dvije sestre i spomenutu kćer. Javni bilježnik je samo pročitao status izvanbračnog druga i dodijelio joj jedan manji komad zemlje koji nije bio uveden u Ugovor o doživotnom uzdržavanju. Zanima me kako se može osporiti njen status izvanbračnog druga?
Poštovani, Prema Zakonu o nasljeđivanju, djeca zajedno s bračnim drugom ostavitelja čine prvi nasljedni red. U hrvatskom pravu su prava bračnih i izvanbračnih drugova u potpunosti izjednačena. Na ostavinsku raspravu pozivaju se prvenstveno one osobe koje čine prvi nasljedni red, odnosno sve zainteresirane osobe. Prema tome, u ovom slučaju je kćer Vašeg strica zasigurno trebala biti pozvana na ostavinsku raspravu zajedno s izvanbračnom suprugom Vašeg strica jer obje spadaju u prvi nasljedni red. Inače, ne postoji neki poseban postupak kojim se utvrđuje izvanbračna zajednica, pa je dotična gospođa mogla jednostavno na ostavinskoj raspravi izjaviti da je ona izvanbračna supruga ostavitelja i ukoliko nije bilo nikoga drugoga da to ospori, njezina izjava je uzeta kao istinita. Također ostaje pitanje zašto Vaš otac nije na ostavinskoj raspravi naveo da ostavitelj ima kćer, te da gospođa nije izvanbračna supruga ostavitelja, ako je on to znao. Jedina osoba koja može osporiti rješenje o nasljeđivanju, a time i izvanbračnu zajednicu je kćer ostavitelja. Slijedom navedenog, savjetujem Vam da što prije stupite u kontakt s kćeri ostavitelja i upozorite ju da je potrebno što prije podnijeti prigovor (rokovi su dosta kratki!). Kako kćer ostavitelja živi u Češkoj, bilo bi najbolje da se obrati odvjetniku u Hrvatskoj.
Nakon smrti oca, na kojem se vodilo vlasništvo kuće na moru i stana,održana je ostavinska rasprava. Majka nije postavila zahtjev za izdvajanje bračne stečevine, a napominjem da su i kuću na moru i stan roditelji stekli u braku. Brat je tražio trećinu i jedne i druge nektretnine i po rješenju o nasljeđivanju na ostavinskoj tako je i upisano. Majka nije znala za taj zahtjev. Je li javni bilježnik po službenoj dužnosti trebao majku uputiti na taj Zahtjev? Može li majka sada tražiti dokazivanje bračne stečevine jer brat traži da ga se isplati za njegove trećine?
Prema pravilima o zakonskom nasljeđivanju, Vaš brat je imao potpuno pravo tražiti da mu se u ostavinskom postupku dodijeli 1/3 ostavine. To stoga što prvi nasljedni red čini bračni drug ostavitelja i njegovi potomci koji zajedno nasljeđuju u jednakim dijelovima. U Vašem slučaju, iza pokojnog oca 1/3 ostavine ste naslijedili Vi, 1/3 je naslijedila Vaša majka i 1/3 je naslijedio Vaš brat. Što se tiče bračne stečevine, Vaša je majka trebala postaviti zahtjev za izdvajanje bračne stečevine iz ostavine tijekom ostavinskog postupka. Kako ona to nije tada napravila, sada je rješenje o nasljeđivanju koje ostavinu dijeli na prethodno opisan način, postalo pravomoćno. Kada rješenje o nasljeđivanju postane pravomoćno, to znači da su osobe koje su sudjelovale u ostavinskom postupku, odnosno nasljednici (obzirom se nisu žalile na rješenje o nasljeđivanju) vezani rješenjem i da više nisu u mogućnosti ishoditi ispravljanje tog rješenja, ma koliko ono možda pogrešno bilo. Iako je javni bilježnik općenito dužan tijekom ostavinskog postupka brinuti da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana, ne postoji neka zakonska odredba koja bi propisivala posebnu dužnost javnog bilježnika da upozori stranke na mogućnost izdvajanja bračne stečevine iz ostavine. Također se napominje da je Vaša majka, ako je smatrala da ne poznaje dovoljno dobro propise, imala mogućnost angažirati stručnu osobu (odvjetnika) da je savjetuje tijekom postupka. Jedina preostala mogućnost za eventualno ispravljanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju je ponavljanje ostavinskog postupka. Za takvo ponavljanje Zakon o parničnom postupku propisuje posebne razloge koji se moraju ispuniti da bi se ponavljanje uopće dopustilo. Iz danih podataka ne može se sa sigurnošću zaključiti da li u Vašem slučaju postoje relevantni razlozi za ponavljanje postupka. Prema tome, savjetujem Vam da se s kompletnom dokumentacijom obratite odvjetniku koji će procijeniti takvu mogućnost. Ovdje također valja upozoriti na odredbe starog Zakona o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje na imovinske odnose bračnih drugova sve do 01. srpnja 1999. godine., kada je počeo važiti novi Obiteljski zakon. Prema odredbama tog zakona određeno je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Dakle, tek od 01. srpnja 1999. g. bračna stečevina se određuje tako da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u braku stečene imovine. Slijedom navedenog, u Vašem slučaju postavlja se pitanje koliko su otac, a koliko majka pojedinačno pridonosili u stjecanju zajedničke imovine do 01. srpnja 1999.g., a time i koliko je isplativo prolaziti kroz cijelu proceduru ponavljanja ostavinskog postupka.
Imam 30 godina i nedavno mi je umro otac. S njim nisam nikada bila u kontaktu, ali me je priznao i nikad se nije vjenčao s mojom majkom. Također nije nikada plaćao alimentaciju. Imao je suprugu s kojom se nedavno vjenčao. Kad sam išla po smrtni list, rekli su mi da ga je već uzela njegova supruga i nije me prijavila. Mora li ona platiti neku kaznu ako me je zatajila? Pošto ni nju ne poznam odlučila sam se sama prijaviti za ostavinsku raspravu. Ne znam koju je imao imovinu i je li to sve prepisao na suprugu. Koja su moja prava u oba slučaja? Pošto je bio branitelj, vjerojatno je imao i braniteljske udjele koji su možda i prodani. Molim da mi kažete na što moram obratiti pozornost na raspravi da mi njegova supruga ne bi nešto zatajila? Inače sam nezaposlena i sama živim pa mi je svaka kuna dobrodošla.
Vezano za mogućnost prijavljivanja (i kažnjavanja) žene Vašeg pokojnog oca, činjenica da Vas ona nije prijavila nije niti kazneno djelo niti prekršaj; odnosno ne postoji mogućnosti izricanja neke kazne. Nadalje, obzirom da ste se prijavili kao stranka u ostavinskom postupku, savjetujemo Vam da pri tijelu koje vodi postupak prvo napravite uvid u spis kako bi ustanovili da li je već bilo koje ročište, te ukoliko je bilo-koje je nekretnine i pokretnine te ostalu imovinu žena Vašeg pok. oca prijavila u ostavinu, kao i tko se sve od nasljednika prijavio, da li je Vaš otac ostavio oporuku i koga je imenovao kao nasljednika. Tijelo koje vodi postupak dužno je pozvati Vas na sva ročišta koja će se održati te Vam dostaviti rješenje o nasljeđivanju. Savjetujemo Vam da na katastru područja na kojem je Vaš otac imao prebivalište (ili nekog drugog područja gdje sumnjate da je imao nekretnine), provjerite da li je neka nekretnina upisano kao njegovo vlasništvo. Ukoliko jest, na temelju podataka iz katastra zatražite vlasničke listove za nekretnine i dostavite ih tijelu koje vodi ostavinski postupak. Vezano za mogućnost da Vam žena Vašeg pok. oca zataji neke podatke, moguće je da zataji račun u banci, no onda ne može s njega podizati novac, ukoliko joj Vaš pok. otac nije potpisao punomoć. Isto vrijedi i za braniteljske udjele, a ukoliko su ti udjeli već prodani, nažalost neće ući u ostavinu, osim ako se novac od prodaje nalazi na računu kako je gore navedeno. Također, moguće je da ona zataji postojanje neke druge imovine, no u tom slučaju neće moći zakonito njome raspolagati u pravnom prometu (tj. prodati je), dakle, u njenom je interesu da prijavi postojanje takve imovine. U slučaju da Vaš otac nije ostavio oporuku, imovinu nasljeđujete na jednake dijelove zajedno s njegovom ženom i drugom djecom, ukoliko takva postoje. U slučaju da je Vaš otac oporučno ostavio cjelokupnu imovinu svojoj ženi, Vi možete tražiti nužni nasljedni dio, a taj dio iznosi ½ dijela koji Vam pripada po zakonu (kako je gore navedeno). U slučaju da je Vaš otac darovao svojoj ženi cjelokupnu imovinu, Vi na raspravi možete tražiti vraćanje dara u ostavinu kako bi bio namiren Vaš nužni nasljedni dio. Moguće je i da je Vaš pok. otac sa suprugom sastavio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, u kojem slučaju takva imovina neće ući u ostavinu, te Vi možete predložiti sudu da Vas uputi u parnicu. U tom slučaju će se ostavinski postupak nastaviti tek nakon okončanja parnice u kojem Vi trebate tražiti da se takav ugovor utvrdi ništavim. U svakom slučaju, savjetujemo Vam da se obratite stručnoj osobi radi zaštite Vaših prava.
Baka i djed su kuću podijelili sudski na pola, odnosno jedna kuća dva vlasnika. Nakon bakine smrti na ostavinskoj djed i dva njegova sina prihvaćaju jednake dijelove kuće. Međutim, prije bakine smrti djed je napravio darovni ugovor koji se baš ne slaže s ostavinskom raspravom. Što i kako dalje?
Iz Vašeg pitanja nije jasno da li su se Vaša baka i djed, a prije bakine smrti, uknjižili kao suvlasnici svaki u ½ kuće. Nadalje, ukoliko je to zaista slučaj nije jasno da li je Vaš djed raspolagao svojom polovinom kuće ili bakinim dijelom kuće. Njezinim dijelom kuće, odnosno idealnim suvlasničkim dijelom, nije niti mogao raspolagati ukoliko je baka doista bila uknjižena kao suvlasnica kuće. Također ste propustili navesti u čemu se to točno darovni ugovor Vašeg djeda ne slaže sa ostavinskom raspravom. Na žalost, na temelju podataka koje ste naveli u svom pitanju nije Vam moguće dati odgovor niti je do kraja jasno koje je točno Vaše pitanje.
1960. godine općina je dodijelila zemlju za izgradnju kuće mojim roditeljima o čemu imamo rješenje o dodjeli.Danas sam krenuo rješavati papire kako bi se upisao u gruntovnu knjigu. U gruntovnoj knjizi je upisan drugi vlasnik koji je umro i tražio sam njegove nasljednike. Uredio sam da se sprovede ostavinski postupak i da nasljednici dobiju rješenje kako bi od živih postigao dogovor. Sada nasljednici ne žele potpisati. Podnio sam tužbu. Napominjem da živimo tu preko 60 godina i nitko nikad nije pitao za zemlju. Upisani smo u katastru, imamo lokacijsku i sve papire za kuću. Uopče ne znamo jesu li nasljednici znali za zemlju. Mogu li nas izbaciti iz kuće ili trebam platiti zemljište tim ljudima?
Ako u predmetnoj nekretnini živite 60 godina, već ste po samom zakonu stekli pravo vlasništva i to putem dosjelosti. Navedeno pravo utvrđuje se u parnici, koju ste već pokrenuli. Obzirom na Vaš posjed nekretnine i postojanje parnice, osobe koje su upisane kao vlasnici mogu Vas izbaciti samo pokretanjem sudskog postupka, za kojeg smatram da bi se prekinuo do okončanja postupka kojeg ste Vi pokrenuli. Što se tiče plaćanja, ako je zemljište dodijeljeno Vašim roditeljima, obveza naknade bila bi eventualno na državi i to isključivo po zahtjevu upisanih vlasnika.
1234Sljedeća>Posljednja>>
 
Pretražite arhivu pitanja
 
broj rezultata: 18
Prikaži sve odgovore
 
Pretraga po pojmu