Pravnik savjetuje!




Dragi korisnici,

ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.

Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.

Najčešći problem koji se javlja prilikom kupovine nekretnine je nedostatak "čistih papira"...

Radi se o kući staroj vise od 100 godina u kojoj živi moja baka i do prije 5 godina moj pokojni djed. Oni su cijeli svoj život ulagali u tu kuću i obnavljali je. Također su uzdržavali i na kraju i sahranili pokojnu prabaku (mamu mog djeda). Nakon smrti mog djeda, pokrenula se ostavinska rasprava u kojoj je moja baka dobila 1/2 vlasništva iste nekretnine, a isto tako nekolicine čestica poljoprivrednog zemljišta. Druga polovica je pripala bratu mog djeda. Sve ovo navedeno je neosporno, no problem se javlja kod podjele nekretnine tj. kuće. Moje pitanje je ima li moja baka ikakve olakotne okolnosti kod podjele kuće u koju je cijeli svoj život uložila i u kojoj živi i dan danas dok drugi suvlasnik živi i radi u inozemstvu i tu nije dolazio vise od 30 godina. Budući ljudski dogovor nije moguć, hoće li sud uvažiti sve navedene okolnosti i mojoj baki dodijelit mogućnost otkupa druge polovice vlasništva?
  • Vaše pitanje se zapravo odnosi na postojanja prava Vaše bake na razvrgnuće suvlasničke zajednice nad predmetnom nekretninom isplatom. Vaša baka bi to prava imala odnosno mogla bi od suda zatražiti da joj nekretnina pripadne u cijelosti, a da ona drugom suvlasniku isplati vrijednost njegovog dijela ukoliko je suvlasnica u 9/10 dijela nekretnine. S obzirom da to ovdje nije slučaj, morala bi pred sudom učiniti vjerojatnim da za takvo razvrgnuće postoji osobito ozbiljan razlog. Razvrgnuće isplatom je naravno moguće ako se sa takvim prijedlogom suglasi i drugi suvlasnik. Vaša baka kao suvlasnica predmetne nekretnine u ½ idealnog dijela ima pravo provesti postupak etažiranja predmetne nekretnine, odnosno razvrgnuti suvlasničku zajednicu na jedan od sljedeći načina.
  • Najjednostavniji put koji zahtjeva najmanje vremena i troškova jest razvrgnuće pismenim sporazumom. U takvom sporazumu sa drugim suvlasnikom Vaša baka može dogovorno urediti i način razvrgnuća suvlasničke zajednice. Postoji nekoliko načina razvrgnuća: (1) geometrijska dioba nekretnine, što znači da će svatko dobiti u vlasništvo ½ nekretnine koje je do sada bio suvlasnik,
  • (2) prodaja na javnoj dražbi (tzv. civilna dioba) gdje se dobiveni novac od prodaje dijeli između Vaše bake i drugog suvlasnika razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Vezano za dio Vašeg pitanja u kojem navodite da je Vaša baka izvršila određena ulaganja u kuću mogu Vas obavijestiti da naknadu uloženog Vaša baka može tražiti tužbom u posebnom postupku pred sudom. Navedena ulaganja ne utječu na veličinu njenog suvlasničkog dijela niti ga povećavaju.
Nakon smrti bake, po zakonu smo naslijedili pokretnu i nepokretnu imovinu. Bakina kći, naša teta 2/4 dijela stana, i sestra i ja, pošto nam je otac umro, svaka po 1/4 djela stana. Nismo dobile poziv na ostavinsku raspravu. Nakon što je bila ostavinska (bez mene i sestre), teta je nazvala sestru i rekla da ide s njom javnom bilježniku da se odrekne svog dijela u njenu korist. Sestra i ja se nismo odrekle djela nasljedstva. Nakon toga, sestra je u pošti saznala da je teta isti dan nakon bakine smrti podigla svu ušteđevinu s knjižice, iako smo mi imale po zakonu pravo na to (teta i sestra su imale punomoć). Baka je prije 4 godine dobila pravo otkupa stana, te teta tvrdi da je s bakom ulagala u stan i da ima veće pravo od nas. Moram napomenuti da teta ima svoj stan i vikendicu i nije živjela s bakom. Kaže da će nas tužiti i da ima svjedoke, kako je ona ulagala. Molim Vas postoji li osnova po kojoj bi ona mogla uzeti naš dio? Hvala.
  • Najprije bih Vas uputila da provjerite je li predmetna ostavinska rasprava pravomoćno okončana, odnosno je li doneseno rješenje o nasljeđivanju koje je postalo pravomoćno i ovršno. S obzirom da iz Vašeg pitanja proizlazi da Vi i Vaša sestra niste bile uredno pozvane na ostavinsku raspravu, postoji mogućnost da ista nije okončana. Ukoliko je ista pravomoćno okončana te ste Vi i sestra naslijedile svaka po ¼ stana, radi pravne sigurnosti svog suvlasništva trebale biste se pobrinute da se uknjižite u zemljišne knjige kao suvlasnice stana. Napominjem da je Vaša teta suvlasnica nekretnine u 2/4 suvlasničkog dijela te nema nikakvog pravnog temelja Vas ili sestru natjerati da joj darujete svoj suvlasnički dio. Ista eventualno može podignuti tužbu kojom će tražiti da joj se isplati vrijednost onoga što je uložila u stan. Takav postupak i njegov ishod ovisit će o postojanju materijalnih dokaza i svjedočenja o takvom ulaganju. Bez obzira na mogućnost da podigne takvu tužbu, Vaša teta ne može utjecati na to da joj se poveća veličina njenog suvlasničkog dijela, odnosno ne može Vama oduzeti Vaš suvlasnički dio stana. Ako takva tužba bude podignuta, a kako je riječ o složenom postupku, savjetujem Vam da angažirate stručnu osobu. Vezano uz dio Vašeg pitanja u kojem navodite da je nakon smrti bake Vaša teta podignula njenu ušteđevinu mogu Vas obavijestiti da na to nije imala pravo. Navedena ušteđevina je kao i nekretnina suvlasništvo Vas i Vaše sestre u ¼ dijela te protiv tete možete podignuti tužbu kojom ćete tražiti da Vam taj iznos isplati.
Moja supruga je nakon očeve smrti naslijedila ½ kuće ostavinskom raspravom, drugu ½ polovicu uživa majka. U toj kući živi i brat (od supruge) sa svojom obitelji koji koristi cijeli kat kuće. Kuća se sastoji od prizemlja i kata, s istim rasporedom prostorija (dvije sobe, kuhinja i kupaonicom). Problem je u tome što je majka koja je svoj dio ½ kuće, to smo slučajno saznali dala ili darovala sinu (gore navedenom) a i dalje živi u djelu koji i mi koristimo. Stoga vas pitamo kako možemo najlakše riješiti problem s majkom i sinom tako da mi isto možemo koristiti svoj dio kuće (donji dio kuće). Nas je četvero i živimo u jednoj sobi, a majka drugoj. Mi bismo htjeli da za majku brine sin i uzme u svoj dio kuće. Bilo je pokušaja dogovora oko etažiranja kuće, isplate ali šogor ne želi niti da uzme majku u svoj dio. Kuća nije etažirana i problem je i u plaćanju režija (struja i ostalog).
  • Na temelju Vašeg pitanja zaključujem da je kuća postala suvlasništvo Vaše supruge i njene majke, svake u ½ predmetne nekretnine. Kasnije je majka Vaše supruge svoj dio suvlasništva darovala sinu. Točnost Vašeg saznanja odnosno tko je sada upisan kao suvlasnik druge polovine idealnog dijela kuće možete provjeriti uvidom u zemljišne knjige tj. uvidom u zbirku isprava za predmetnu nekretninu. Ukoliko su Vaša saznanja točna te Vaša supruga na sebe nije preuzela obvezu prema svojoj majci, npr. doživotno ili dosmrtno uzdržavanje, odnosno ista nema pravo stanovanja na idealnom dijelu suvlasništva Vaše supruge, svoj problem možete riješiti tako da Vaša supruga razvrgne suvlasničku zajednicu sa svojim bratom odnosno može provesti etažiranje kuće. Ipak, važno je napomenuti da ukoliko brat Vaše supruge na sebe nije preuzeo ugovorne obaveze vezane uz uzdržavanje i brigu oko svoje majke, Vaša supruga i njezin brat oboje imaju zakonsku obavezu brinuti o svojoj majci. Ukoliko brat Vaše supruge ne želi pristati na etažiranje kuće niti na sporazumno razvrgnuće suvlasničke zajednice Vaša supruga ima pravo zahtijevati od suda da provede takvo razvrgnuće. Tada će sud pravomoćnom presudom razvrgnuti suvlasničku zajednicu na način da istu geometrijski podjeli ili ju proda na javnoj dražbi. Vezano uz plaćanje režija imate dvije mogućnosti: riješiti plaćanje mirnim putem ili putem suda. Ako se ne možete dogovoriti mirnim putem, možete pokrenuti parnicu radi plaćanja dužnog iznosa. Naime, ako umjesto nekog drugog ispunite njegovu novčanu obvezu, stječete pravo regresa u odnosu na dužnika. Vaša supruga može sudskim putem potraživati od svog brata iznos kojeg ste platili umjesto njega (1/2 režija), kao i kamate na svaki plaćeni iznos od dana dospijeća do dana kada Vam se taj iznos plati.
Planiram izgraditi manji objekat radi otvaranja obrta na zemljištu koje bi mi poklonila punica. Međutim, ta čestica zemlje je iz nekog razloga propuštena u ostavinskom postupku u kojem je moja punica naslijedila svu imovinu od pokojnog supruga. Napominjem da su se njena djeca dobrovoljno odrekla nasljedstva u korist majke. Ta čestica zemlje je bila u vlasništvu njenog pokojnog muža što je vidljivo iz posjedovnog lista na njegovo ime. Molim vas da nam pomognete i odgovorite koji je postupak da ta čestica zemlje bude njeno vlasništvo i u zemljišnim knjigama.
  • Vaša punica trebala bi pokrenuti postupak za raspodjelu predmetne čestice, koja predstavlja naknadno pronađenu imovinu. Naime, ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, nasljednici trebaju dati prijedlog da sud provede postupak u pogledu te imovine. Sud, odnosno bilježnik (ovisno kada je bila ranija ostavina vođena), zakazati će ročište na koje će pozvati sve nasljednike iza ostavitelja te donijeti rješenje o nasljeđivanju te čestice. Napominjem da se odricanje od nasljedstva ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu, te će sva djeca Vaše punice i pokojnog punca morati ponovno doći na ročište i odreći se svog dijela u korist majke. Ako to naprave, Vaša punica postati će vlasnik na temelju rješenja suda i tako se uknjižiti u zemljišnim knjigama. Konačno, napominjem da se vlasništvo nad nekretninom ne dokazuje posjedovnim listom, nego zemljišno-knjižnim izvatkom, kojeg priložite odmah uz zahtjev za naknadno pronađenu imovinu.
Moje pitanje se odnosi na ostavinsku raspravu iza oca koji je umro prije četiri godine, a na koju moja sestra i ja nikada nismo pozvane. S ocem nismo bili u bliskim odnosima i vrlo rijetko smo kontaktirali. Roditelji su bili razvedeni i otac je bio oženjen drugom ženom s kojom je stekao kuću prilične vrijednosti. Zanima me jesmo li moja sestra i ja trebale biti pozvane na ostavinsku raspravu nakon njegove smrti i imamo li pravo na dio te kuće jer njegova supruga tvrdi da je otac testamentom sve njoj ostavio. Napominjem da ja živim u inostranstvu, a moja sestra u Hrvatskoj.
  • Djeca su nasljednici prvog nasljednog reda i nužni nasljednici, koje se iz nasljedstva može isključiti samo u izuzetno rijetkim prilikama, koje zakon vrlo detaljno uređuje. Svakako ste i Vi i Vaša sestra trebale biti pozvane na ostavinsku raspravu iza oca. Također, načelno svi nasljednici prvog nasljednog reda imaju pravo na određeni dio ostavine. Kao nužni nasljednici, Vi i Vaša sestra trebale ste dobiti najmanje nužni dio ostavine (kuće), čak i ako je postojala oporuka u korist treće osobe. Međutim, postoji mogućnost da je Vaš otac npr. svom svojom imovinom raspolagao za života i da možda uopće nije bilo imovine koja bi se mogla naslijediti ili da čak ostavina nije niti vođena. Stoga bi trebalo prvo napraviti uvid u ostavinski predmet na sudu da se utvrde sve činjenice i onda na temelju toga odlučiti o daljnjim koracima. Napominjem da postoji rok u kojem možete ostvarivati svoja prava kao nasljednici. On iznosi 1 godinu od dana kada ste saznali sa svoje pravo da naslijedite oca i za to da je treća osoba u posjedu ostavine, a najviše 10 godina od smrti ostavitelja i to ako je posjednik ostavine (Vaša maćeha) pošteni posjednik. Ako je maćeha nepošteni posjednik ostavine, taj rok iznosi 20 godina.
<<Početna<Prethodna1234Sljedeća>Posljednja>>
 
Pretražite arhivu pitanja
 
broj rezultata: 18
Prikaži sve odgovore
 
Pretraga po pojmu