Ugovor o doživotnom uzdržavanju predstavlja dvostranoobvezatni ugovor, kojom se jedna strana (kćer očeve žene) obvezuje uzdržavati drugu osobu (Vašeg oca), a druga osoba se obvezuje dati određenu (ili sve) nekretnine. U slučaju da još traje ostavina potrebno je u ostavinskom postupku istaknuti kako bi sve nekretnine koje su bile u očevom vlasništvu trebale ući u ostavinu, nakon čega će Vas javni bilježnik vrlo vjerojatno uputiti u parnicu. U parnici je potrebno podići tužbu za utvrđenje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ništavim, radi čega Vam preporučamo da se obratite stručnoj osobi, koja će obzirom na okolnosti, odabrati odgovarajući temelj za takav tužbeni zahtjev. Nadalje, nakon pokretanja te parnice, moguće je pred nadležnim sudom tražiti zabilježbu spora, koja će se vidjeti na zk izvatku za sporne nekretnine (što će otežati njezinu eventualnu prodaju). Također, potrebno je provjeriti da li je kćer žene Vašeg oca već pokrenula postupak uknjižbe prava vlasništva u svoju korist, a što se može provjeriti na zk odjelu suda na čijem se području nekretnina nalazi. U slučaju da je ostavinski postupak već dovršen, ili da Vas javni bilježnik ne uputi u parnicu, Vi ipak možete pred nadležnim sudom podići tužbu za utvrđenje tog ugovora ništavim, obzirom da to pravo nikada ne zastarijeva. U slučaju da Vi uspijete u parnici i da ugovor bude utvrđen kao ništav, sva imovina će ući u ostavinu i dijeliti se po zakonu. S tim u vezi, Vi i žena Vašeg oca (kao i njegova druga djeca ukoliko postoje) nasljeđujete Vašeg oca na jednake dijelove.

Nakon rastave braka moguće je pokrenuti parnicu za utvrđenje i diobu bračne stečevine, u kojoj svaki od bračnih drugova ima pravo na polovinu imovine stečene radom za vrijeme trajanja braka. Pravo podići tužbu za utvrđenje i diobu bračne stečevine ne zastarijeva te takvu tubu slobodno možete podnijeti i danas. Pri tome je važno napomenuti da je bračna stečevina samo ona imovina stečena radom za vrijeme trajanja braka. Ostala imovina koja nije stečena radom, kao što je npr. darovana ili naslijeđena imovina, ne ulazi u bračnu stečevinu. Nastavno na navedeno, pitanje je kako i kada je Vaš suprug stekao vlasništvo nad dijelom kuće čiji je suvlasnik. Ukoliko mu je ista darovana (ili ju je naslijedio npr. od pokojnog oca), ili ju je kupio prije braka, ista ne predstavlja bračnu stečevinu i Vi nemate pravo na diobu njegovog udjela u toj kući. Ukoliko je Vaš bivši suprug kupio dio u toj kući za vrijeme trajanja braka, imate pravo na polovinu njegovog dijela. Nadalje, vezano za dogradnju kuće, ukoliko je tom gradnjom nastala nova stambena cjelina (što je vidljivo iz građevinske i uporabne dozvole), moguće je da se u sudskom postupku utvrdi da taj novoizgrađeni dio predstavlja bračnu stečevinu i Vi tada imate pravo na polovinu tog novoizgrađenog dijela. Ako kuća ne predstavlja bračnu stečevinu kako je gore opisano, Vi imate pravo na povrat uloženog u tuđu nekretninu, koje pravo zastarijeva u roku od 5 godina od izvršenog ulaganja. Posebno napominjem kako je ulaganja potrebno dokazati (u pravilu računima koji glase na Vas, ugovorom o kreditu ako ste ga Vi podignuli za adaptaciju kuće i sl. ), a za povrat tih ulaganja potrebno je podići tužbu pred nadležnim sudom. Vezano za brod, ukoliko je kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice, on predstavlja bračnu stečevinu i Vi imate pravo na polovinu broda, odnosno polovinu kupoprodajne cijene, ukoliko bude prodan. Savjetujemo Vam da sa suprugom sklopite ugovor o diobi bračne stečevine, kako biste izbjegli dugotrajne sudske sporove. Također Vam savjetujemo da prije sklapanja takvog ugovora, odnosno prije nego Vam suprug isplati dogovoreni iznos novca (ili prepiše na Vas dio imovine), ne iselite iz kuće. Ukoliko Vaš suprug ne pristane na sklapanje takvog ugovora, odnosno ukoliko ne uspije dogovor oko te podjele, možete podići tužbu na utvrđenje i diobu bračne stečevine i tražiti dio koji Vam pripada. Savjetujemo Vam da se radi pregovora u podjeli bračne stečevine i sastavljanja navedenog ugovora svakako obratite stručnoj osobi, obzirom da je riječ o složenom postupku.

Teoretski je moguće i pravno najjednostavnije da navedenih 32 upisanih vlasnika tog dijela zemljišta daruju Vama to zemljište. Međutim, vjerojatno ih je nemoguće sve pronaći, a zatim je i pitanje da li bi oni, ili njihovi nasljednici pristali na takvo darovanje. U tom bi slučaju trebalo platiti porez (koji su Vaši roditelji već jednom platili) u iznosu od 5% tržišne vrijednosti nekretnine. U slučaju da upisani vlasnici više nisu živi, zemljište bi Vam trebali darovati njihovi nasljednici, no oni to mogu samo pod uvjetom da je provedena ostavina i da su oni utvrđeni kao nasljednici pok. vlasnika Vašeg zemljišta. U slučaju da ostavina nije provedena, prvo bi trebalo provesti ostavinu, pri čemu bi vjerojatno od Vas tražili da snosite troškove, a tek onda bi ti nasljednici Vama mogli darovati nekretninu. Osim navedenog, postoje još dva načina uknjižbe Vašeg prava vlasništva na predmetno zemljište. Možete pred nadležnim sudom podići tužbu radi stjecanja prava vlasništva temeljem dosjelosti ukoliko ste Vi i Vaši roditelji bili zakoniti, istini i pošteni posjednici. Pri tome je najvažnije je da Vam nitko do sada nije osporavao to vlasništvo. U tom slučaju naš pravni sustav poznaje instrumente rješavanja predmeta čak i ako se tuženi ne mogu pronaći. Također, obzirom da postoji kupoprodajni ugovor, možete pokrenuti zemljišnoknjižni ispravni postupak te tražiti upis svojeg prava vlasništva, u kojem slučaju ćete morati dokazati pravni slijed od upisanih vlasnika do Vas. Preporučamo da se obratite stručnoj osobi koja će Vam na temelju relevantne dokumentacije savjetovati koji od ta dva postupka je za Vas povoljniji.

Ako u predmetnoj nekretnini živite 60 godina, već ste po samom zakonu stekli pravo vlasništva i to putem dosjelosti. Navedeno pravo utvrđuje se u parnici, koju ste već pokrenuli. Obzirom na Vaš posjed nekretnine i postojanje parnice, osobe koje su upisane kao vlasnici mogu Vas izbaciti samo pokretanjem sudskog postupka, za kojeg smatram da bi se prekinuo do okončanja postupka kojeg ste Vi pokrenuli. Što se tiče plaćanja, ako je zemljište dodijeljeno Vašim roditeljima, obveza naknade bila bi eventualno na državi i to isključivo po zahtjevu upisanih vlasnika.

Iz Vašeg pitanja proizlazi da predmetni stan nije kupljen za vrijeme trajanja braka slijedom čega ne predstavlja bračnu stečevinu. Štoviše, kako je vlasnik stana Vaš svekar, Vi nažalost nemate nikakvo pravo suvlasništva niti vlasništva nad stanom. Stoga prilikom eventualne brakorazvodne parnice ne možete tražiti polovicu stana na ime bračne stečevine. Međutim, obzirom da ste u predmetni stan vršili ulaganja, imate pravo tužbom tražiti povrat uloženog u posebnoj parnici. Povrat uloženog možete tražiti od Vašeg svekra ili od supruga, ako on naslijedi predmetnu nekretninu nakon smrti svog oca. U tom slučaju, morat ćete dokazati da ste izvršili takva ulaganja i to podignutim kreditima, izjavama svjedoka te računima za predmetne radove na kući. Napominjem da zahtjev za povrat uloženog zastarijeva za pet godina od izvršenih ulaganja.