Ukoliko Vaša majka želi ostaviti cijeli svoj dio kuće Vama, najbolje rješenje bi zaista bilo potpisivanje Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Naime, ugovor o dosmrtnom uzdržavanju je prvenstveno povoljan za Vas jer Vi postajete vlasnikom odmah nakon potpisivanja ugovora, odnosno preciznije, u trenutku kada se temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju uknjižite u zemljišnim knjigama. To je bitna razlika naspram ugovora o doživotnom uzdržavanju kod kojeg se uzdržavatelj (Vi) upisuje kao vlasnik temeljem ugovora tek nakon smrti uzdržavane osobe (Vaša majka). Druga specifičnost ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, a što vrijedi i za ugovor o doživotnom uzdržavanju, je ta što ona imovina koja je navedena u ugovoru ne ulazi u ostavinu uzdržavane osobe. To znači da nužni nasljednici (u koje se prema zakonu zasigurno ubraja Vaš brat) ne bi mogli tražiti nužni dio onoga što je navedeno u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju nakon smrti Vaše majke. U slučaju da ne sklopite ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, primjenjuju se odredbe o zakonskom nasljeđivanju. To znači da se cjelokupna imovina ostavitelja (Vaša majka) dijeli na nasljednike prvog nasljednog reda - bračni/izvanbračni drug i djeca - i to na jednake dijelove. Ukoliko ste Vi i Vaša majka zajednički kupile kuću na jednake dijelove i ako je to navedeno u ugovoru o kupoprodaji nekretnine, u slučaju da ne postoji ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, dio kuće koji pripada Vašoj majci bi naslijedili na jednake dijelove Vi i Vaš brat. Preciznije, svaki bi dobio ¼ suvlasničkog dijela kuće, tako da bi Vi u konačnici imali u suvlasništvu ¾ dijela, a Vaš brat ¼ dijela kuće. Obzirom da ne postoji pisani trag da ste Vi i Vaš suprug isključivi vlasnici gornje etaže koju ste sagradili, u slučaju da ne postoji ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, cijela bi se kuća gledala kao suvlasništvo između Vas i Vaše majke u jednakim dijelovima, uključujući gornju etažu koju ste sami sagradili. U tom slučaju bi Vaš brat mogao tražiti nužni dio od onog dijela kuće koji je pripadao majci, odnosno od ½ cijele kuće. Slijedom svega navedenog, savjetujem Vam da s majkom potpišete ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kojim će Vama pripasti cijeli suvlasnički dio kuće u kojoj živite, kao najjednostavnije rješenje

Poštovani, Prema Zakonu o nasljeđivanju, djeca zajedno s bračnim drugom ostavitelja čine prvi nasljedni red. U hrvatskom pravu su prava bračnih i izvanbračnih drugova u potpunosti izjednačena. Na ostavinsku raspravu pozivaju se prvenstveno one osobe koje čine prvi nasljedni red, odnosno sve zainteresirane osobe. Prema tome, u ovom slučaju je kćer Vašeg strica zasigurno trebala biti pozvana na ostavinsku raspravu zajedno s izvanbračnom suprugom Vašeg strica jer obje spadaju u prvi nasljedni red. Inače, ne postoji neki poseban postupak kojim se utvrđuje izvanbračna zajednica, pa je dotična gospođa mogla jednostavno na ostavinskoj raspravi izjaviti da je ona izvanbračna supruga ostavitelja i ukoliko nije bilo nikoga drugoga da to ospori, njezina izjava je uzeta kao istinita. Također ostaje pitanje zašto Vaš otac nije na ostavinskoj raspravi naveo da ostavitelj ima kćer, te da gospođa nije izvanbračna supruga ostavitelja, ako je on to znao. Jedina osoba koja može osporiti rješenje o nasljeđivanju, a time i izvanbračnu zajednicu je kćer ostavitelja. Slijedom navedenog, savjetujem Vam da što prije stupite u kontakt s kćeri ostavitelja i upozorite ju da je potrebno što prije podnijeti prigovor (rokovi su dosta kratki!). Kako kćer ostavitelja živi u Češkoj, bilo bi najbolje da se obrati odvjetniku u Hrvatskoj.

Prema podacima koje ste naveli ne može se sa sigurnošću zaključiti kakav su sporazum zaključili Vaši roditelji nakon razvoda braka. Naime, kako bi se Vaša majka upisala u zemljišne knjige kao suvlasnik na navedenoj nekretnini, takav sporazum mora biti u pisanom obliku, ali uz to mora oblikom i sadržajem udovoljavati zakonom propisanim uvjetima za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama. U svakom slučaju, ukoliko je Vaš otac naknadno sređivao papire u zemljišnim knjigama i katastru, podaci koji se odnose na predmetnu nekretninu, a koji su navedeni u sporazumu vjerojatno više ne odgovaraju podacima u zemljišnim knjigama pa je upitno da li bi uknjižba prava vlasništva Vaše majke u zemljišnim knjigama bila provediva. Predlažem Vam da se obratite odvjetniku radi pregleda cjelokupne dokumentacije i eventualne provedbe uknjižbe prava vlasništva. Ukoliko sporazum ne odgovara zakonom propisanim uvjetima za uknjižbu, predlažem sklapanje novog sporazuma između Vašeg oca i majke, kako bi se cjelokupna situacija riješila za života Vašeg oca. Posebno napominjem da bi u slučaju smrti Vašeg oca bilo dosta teško ishoditi izdvajanje ½ nekretnine iz ostavinske mase, obzirom da više nisu u braku. Stoga Vam savjetujem da pokušate navedenu situaciju riješiti za života Vašeg oca.

Iz Vašeg pitanja nije jasno da li su se Vaša baka i djed, a prije bakine smrti, uknjižili kao suvlasnici svaki u ½ kuće. Nadalje, ukoliko je to zaista slučaj nije jasno da li je Vaš djed raspolagao svojom polovinom kuće ili bakinim dijelom kuće. Njezinim dijelom kuće, odnosno idealnim suvlasničkim dijelom, nije niti mogao raspolagati ukoliko je baka doista bila uknjižena kao suvlasnica kuće. Također ste propustili navesti u čemu se to točno darovni ugovor Vašeg djeda ne slaže sa ostavinskom raspravom. Na žalost, na temelju podataka koje ste naveli u svom pitanju nije Vam moguće dati odgovor niti je do kraja jasno koje je točno Vaše pitanje.

Bračnom se stečevinom smatra sve što je stečeno za vrijeme trajanja braka i sukladno važećem zakonu, tako stečena imovina dijeli se po pola. Sve što je Vaša supruga (ili njen obrt) steklo nakon razvoda braka njena je stečevina, jednako kao što je i prihod od Vašeg trgovačkog društva sada Vaš prihod, neovisno o tome tko je uhodao posao. Također, ukoliko je trgovačko društvo/obrt ostvarilo kakve prihode za vrijeme trajanja bračne zajednice (neovisno o tome na koga glasi) to je onda zajednička stečevina i dijeli se po pola, no potrebno je dokazati taj prihod na sudu. Pitanje posjeda je pak posebno pitanje koje se ne rješava u postupku podjele bračne stečevine. U slučaju da Vam je supruga zabranila pristup u stan, kao i poslovne prostorije, bilo je potrebno podići tužbu za smetanje posjeda u roku od 30 dana od počinjenog smetanja, kako biste bili vraćeni u posjed do okončanja spora. U svakom slučaju, preporučamo Vam da se obratite stručnoj osobi za vođenje postupka diobe bračne stečevine, obzirom da je riječ o kompliciranim i dugotrajnim postupcima, kao i radi konzultacija u svezi raspolaganja sa zemljištem u Vašem vlasništvu.