Pravnik savjetuje!




Dragi korisnici,

ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.

Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.

Najčešći problem koji se javlja prilikom kupovine nekretnine je nedostatak "čistih papira"...

Roditelji su mojoj mlađoj sestri kupili stan i imaju namjeru darovati meni stan u kojem živim s obitelji već dvadeset godina. Roditelji žive u stanu (100 m2) s najstarijom sestrom (48) koja ima dijagnozu teška psihoza, ne radi i nadaju se da će nakon njihove smrti nasljediti očevu mirovinu. Ja i moja mlađa sestra smo vlasnice po 1/4 stana u kojem žive roditelji s starijom sestrom i spremne smo se tog vlasništva odreći u korist majke. Nitko nema ništa protiv da moji roditelji nakon smrti ostave stan najstarijoj sestri jer smo s onim što smo dobile zadovoljne, ali postoji bojazan da kako se radi o psihički labilnoj osobi taj stan ne završi u rukama prevaranata. Postoji li način da ja i mlađa sestra, koje ćemo vjerojatno brinuti o najstarijoj sestri, imamo kontrolu nad tim stanom da ne bi završio u krive ruke, a s druge strane da roditelji budu sigurni da im vlasništvo nad stanom neće doći u pitanje. Napominjem da ovaj upit šaljem na zahtjev svoje majke.
Ukoliko smatrate da je Vaša sestra nesposobna brinuti se sama za sebe, odnosno da nije sposobna samostalno štititi svoja prava i interese i samostalno preuzimati prava i obveze i za njih odgovarati, trebali biste pokrenuti postupak lišenja poslovne sposobnosti. U tom slučaju sud će pokrenuti postupak u kojem će Vašu sestru pregledati liječnik. Ukoliko se utvrdi da postoje zakonom propisane pretpostavke, sud će donijeti rješenje kojom se Vašu sestru lišava poslovne sposobnosti. Pretpostavke su propisane u Obiteljskom zakonu, koji određuje da je za takvu odluku potrebno da punoljetna osoba zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba. U roku do 30 dana od pravomoćnosti navedene odluke, Centar za socijalnu skrb dodijeliti će takvoj osobi skrbnika. Skrbnikom ne može biti osoba: 1.koja je lišena roditeljske skrbi, 2.koja je lišena poslovne sposobnosti, 3.čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika, 4.od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika, 5.s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdrža­vanju, 6.s čijim je bračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doži­votnom uzdržavanju. Osobu pod skrbništvom zastupa i sve radnje u njeno ime obavlja skrbnik. Važno je napomenuti da za bilo kakve pravne poslove koji nisu redovite prirode – pa tako i za prodaju nekretnina u vlasništvu osobe pod skrbništvom - treba odobrenje Centra za socijalnu skrb. Napominjem da je ovo jedini način da steknete kontrolu nad stanom koji bi bio vlasništvo Vaše sestre. Postoji više drugih kombinacija u slučaju da se dogovorite da stan ne naslijedi Vaša sestra (pravo stanovanja, darovanje pola stana i sl.).
Suprug i ja rastavljeni smo sudskim putem od 2003.g. On je ostao u stanu koji je denacionaliziran i plaća mjesečni otkup . Za taj stan je naslijedio stanarsko pravo nakon majčine smrti i za vrijeme trajanja braka. Imamo jedno dijete koje živi sa mnom u novom stanu koji sam kupila nakon rastave. Tokom rastave nisam podizala tužbu za podjelu imovine zbog dodatnih troškova, već smo se ja i suprug dogovorili da je njegov stan , a moj apartman na moru. Uskoro smo se ja i suprug sklopili ugovor o najmu apartmana do 2014.g., te mi on uz alimentaciju temeljem toga ugovora isplaćuje mjesečnu najamninu za apartman. Sada se on želi odjaviti sa adrese svoga stana i moli me da budući da dosta vremena u proljeće i ljeto boravi u apartmanu da mu ovjerim kod javnog bilježnika Izjavu s kojom potvrđujem suglasnost da on prijavi prebivalište na neodređeno vrijeme na adresi na kojoj se nalazi apartman koji je upisan kao moje vlasništvo. Ta Izjava mu je potrebna kako bi ostvario naknadu za prijevoz u poduzeću u kojem je zaposlen. Pitanje. Zanima me dali to što je on prijavljen na adresi apartmana u mojem vlasništvu može zloupotrijebiti ili mi stvarati problem ako odlučim prodati apartman i raskinuti s njim ugovor o najmu apartmana. ( Ja sam prijavljena na adresi novog stana). Zahvaljujem i pozdravljam.
Iz Vašeg pisma proizlazi da je Vaš suprug najmoprimac apartmana, u kojem slučaju on ima pravo prijaviti svoje prebivalište u tom apartmanu, naravno, uz Vaš pristanak. Napominjem da mu pristanak niste dužni dati. Međutim, mišljenja sam da izjava niti prijava prebivališta ne mogu bitno promijeniti trenutno stanje i probleme koji iz njega mogu nastati. Naime, sama činjenica da je Vaš bivši suprug prijavljen da živi u Vašem stanu nije toliko značajna kao činjenica da je on u posjedu istog. U slučaju da odlučite prodati predmetni stan, on Vam može raditi probleme na način da se odbije iseliti. Tada biste ga mogli iseliti iz stana jedino sudskim putem i to tužbom za iseljenje, koja može potrajati godinama. Također, Vi možete s njim raskinuti ugovor o najmu apartmana na način kako je u ugovoru određeno, no to ne utječe na činjenicu da on i nakon raskida tog ugovora može ostati u tom stanu, te čak tražiti i posjedovnu zaštiti ukoliko ga pokušate prisilno iseliti iz stana. Konačno, nije jasno da li ste Vi i Vaš suprug usmeno dogovorili podjelu imovine ili ste to napravili putem suda ili ugovora o diobi bračne stečevine. U slučaju da niste dogovorili podjelu u pisanom obliku, svakako Vam savjetujemo da to učinite, te da se radi sastavljanja takvog ugovora obratite stručnoj osobi.
Ako je nekretnina kupljena u braku, ali na kredit i glasi na na jednog supružnika, kako se radi podjela kod rastave s obzirom da je ostalo jos 12 godina otplate? Imamo jedno zajedničko djete koje ostaje s majkom.
U slučaju da je nekretnina stečena radom za vrijeme trajanja braka, ona predstavlja bračnu stečevinu neovisno o tome na koga ista glasi. I Vama i suprugu pripada svakom po polovica predmetne nekretnine. Dioba bračne stečevine može se urediti sporazumno i to putem sporazuma o diobi bračne stečevine, a ukoliko takvog dogovora nema, možete na Općinskom sudu u mjestu gdje se nekretnina nalazi podignuti tužbu za utvrđivanje i diobu bračne stečevine (ukoliko je kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisan samo Vaš suprug). U tom slučaju predlažemo zatražiti i zabilježbu spora, koja neće spriječiti eventualnu prodaju nekretnine, no potencijalni kupci će u tom slučaju znati da se u svezi te nekretnine vodi spor za diobu bračne stečevine. Za diobu bračne stečevine nije od utjecaja s kojim će roditeljem dijete živjeti. U svezi kredita, pretpostavljamo da na nekretnini postoji hipoteka kojim je osigurano založno pravo banke. To će pravo i dalje postojati, neovisno o tome da li ćete, i kako podijeliti tu nekretninu. Kredit može i dalje glasiti na jednog supružnika, a sporazumom o diobi bračne stečevine možete postići dogovor oko njegove otplate, no u svakom slučaju kredit treba uredno otplaćivati, obzirom da je u suprotnom banka ovlaštena zatražiti prodaju nekretnine te namirenje iz postignutog iznosa kupoprodajne cijene. U sporazumu s bankom moguće je dogovoriti i da otplatu kredita preuzme druga osoba, kao i da se hipoteka prebaci na neku drugu nekretninu. Postoji i mogućnost da je za kupnju nekretnine podignut nenamjenski kredit, bez hipoteke, u kojem slučaju otplata takvog kredita tereti osobu naznačenu kao korisnika kredita, no moguće je utvrditi otplatu i takvog kredita sporazumno, putem ugovora o diobi bračne stečevine. U svakom slučaju, savjetujemo Vam da se radi izrade sporazuma o diobi bračne stečevine obratite stručnoj osobi, kako bi ista mogla sastaviti ispravu podobnu za kasniju provedbu u zemljišnim knjigama, te Vas zastupati u eventualnom postupku diobe bračne stečevine.
Moji Roditelji su vjenčani 1970. u ex. Jugoslaviji, a žive već 35 godina u Njemačkoj. Brak je 2006. u Hrvatskoj pravomoćno razveden. Sada je u pitanju podjela stečene imovine u Hrvatskoj i Njemačkoj. Po izjavama njemačkih odvjetnika od oca, podjela imovine stečene do 1999. godine dijeli se po starom Zakonu, a poslije 1/2. Moji roditelji su sve zajednički u braku stekli (kuću i zemlju u Hrvatskoj te kuću u Njemačkoj). Po mome mišljenu i što sam već čitao je da sve što je zajednički stečeno u braku se dijeli po pola, bio brak prije 1999. godine sklopljen ili ne.
Bez obzira na prebivalište Vaših roditelja, za osobne i zakonske imovinske odnose bračnih drugova mjerodavno je pravo države čiji su oni državljani. Iz Vašeg pitanja zaključujem da su oba Vaša roditelja državljani Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da će se na podjelu bračne stečevine nekretnina koja se nalaze na području RH primjenjivati hrvatsko pravo, a postupak se voditi pred hrvatskim sudom. Zakonom o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje do 01.07.1999. godine, određeno je da je imovina koju su Vaši roditelji stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine, zajednička imovina. Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova, udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. U slučaju spora, sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Imovina stečena od 01.07.1999. g. nadalje podliježe Obiteljskom zakonu te predstavlja bračnu stečevinu koja je suvlasništvo oba bračna druga u jednakim dijelovima, ukoliko drugačije nije ugovoreno. Nije bitno tko je formalno upisan kao vlasnik te imovine, odnosno tko je formalno plaća/o kredit. Dakle, ukoliko Vaši roditelji nisu drugačije ugovorili, njihova će se imovina stečena do 01.07.1999. g., a koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dijeliti tako da se određuju doprinosi svakog od njih u stjecanju imovine, a imovina stečena od 1999. g. nadalje na dva jednaka dijela. Ukoliko se tijekom provedene brakorazvodne parnice nije odlučivalo o podjeli bračne stečevine, Vaši su roditelji ovlašteni pokrenuti posebni postupak za utvrđenje i podjelu bračne stečevine. Pravo na pokretanje ove parnice ne zastarijeva.
Suvlasnik sam u kući s tetom. Napravljeno je etažiranje, te ona pokušava prodati svoj dio, ali joj ne polazi za rukom. Ne možemo pronaći rješenje jer zahtjeva enormno visoku cijenu za svoj dio. Sada mi prijeti civilnom diobom. Kakav ishod mogu očekivati? U čestici nas je 5 vlasnika.
Iz Vašeg pitanja zaključujem da je predmetna kuća etažirana te da ste se Vi i preostali suvlasnici (ili samo Vaša teta na svom idealnom suvlasničkom dijelu) upisali kao vlasnici posebnog dijela nekretnine povezanog sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom te nekretnine. Etažno vlasništvo se može uspostaviti kada postoji pisana suglasnost svih suvlasnika predmetne nekretnine. Da li je predmetna kuća doista etažirana možete provjeriti uvidom u zemljišne knjige. U posjedovnici zemljišnoknjižnog izvatka predmetne nekretnine, za suvlasnički dio na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela (etažno vlasništvo), naznačuje se da se radi o etažnom vlasništvu. Ako je predmetna nekretnina doista etažirana Vaša teta može slobodno, za što joj nije potreban pristanak ostalih suvlasnika, raspolagati svojim suvlasničkim dijelom odnosno svojim etažnim vlasništvom, što znači da ga može ga prodati. To također znači da je nekretnina već podijeljena i to upravo uspostavom etažnog vlasništva. Bitno je napomenuti da, ako je etažiranje doista provedeno, prijetnje Vaše tete civilnom diobom su bespredmetne. Civilna dioba jest jedan od načina na koji se suvlasništvo nad nekretninom može podijeliti, a Vaša nekretnina je već podijeljena. Ukoliko je nekretnina već etažirana ista ne može biti podijeljena i civilnom diobom. Civilna dioba zapravo znači da će nekretnina biti prodana na javnoj dražbi te da će se iznos koji se dobije od prodaje podijeliti među svim suvlasnicima sukladno veličini njihovih suvlasničkih dijelova.
<<Početna<Prethodna12345Sljedeća>Posljednja>>
 
Pretražite arhivu pitanja
 
broj rezultata: 23
Prikaži sve odgovore
 
Pretraga po pojmu