Pravnik savjetuje!




Dragi korisnici,

ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.

Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.

Najčešći problem koji se javlja prilikom kupovine nekretnine je nedostatak "čistih papira"...

Nakon smrti roditelja sestra i ja smo zakonski naslijedili kuću od roditelja. Nakon uknjiženja vlasništva u katastru ispostavljeno je da u knjigama postoji uknjižen dio od očevog pradjeda koji je živio oko prije više od 250 godina i o kojemu nema nikakvih podataka u ovoj novoj Hrvatskoj niti u jednoj bivšoj zemlji počevši od AustroUgarske do danas. Pošto nije moguće postići nikakav zajednički dogovor između mene i sestre u pogledu kuće, a osim toga i uknjiženog dijela od šukun pradjeda, na koji način se može provesti civilna dioba imovine? Može li se izbaciti osobu koja je uknjižena u zemljišnu knjigu, i čiji podaci nisu dostupni? Ukoliko se može provesti civilna dioba, što se događa s osobom upisanom u katastru, ili njegovom upisanom dijelu ukoliko se ne može pojaviti ili on ili netko tko bi mu mogao biti u rodu? Pripada li njegov dio nama?
  • U navedenom je slučaju prije svega potrebno pokrenuti postupak rješavanja dijela kuće koji glasi na očevog pradjeda. Ako ne možete pronaći nikakve dokumente iz kojih bi bilo razvidno da je isti preminuo (smrtni list ili sl.), potrebno je pokrenuti postupak proglašenja nestale osobe. Isti se postupak pokreće podnošenjem prijedloga općinskom sudu na čijem je području nestala osoba imala posljednje prebivalište ili posljednje boravište (ako nije imala prebivalište).
  • Nakon proglašenja nestale osobe umrlom, provodi se ostavinski postupak, te se donosi rješenje o nasljeđivanju. Obzirom da su i nasljednici vjerojatno preminuli, postupak će se provesti tako da se imovina prenese izravno na živuće nasljednike, u koje spadate Vi i Vaša sestra, ali i svi drugi potomci poslije očevog pradjeda. Bitno je da se za dio kuće koji je upisan na očevog pradjeda utvrdi tko su vlasnici.
  • Ukoliko se utvrdi postojanje drugih nasljednika, sukladno sudskoj praksi, Vi i Vaša sestra možete podnošenjem tužbe radi utvrđenja stjecanja prava vlasništva dosjelošću, steći pravo vlasništva i nad preostalim dijelom nekretnine, i to ukoliko ste u neprekidnom samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine više od 20 godina.
  • Nadalje, a vezano za vaš upit o mogućnosti diobe imovine, kao suvlasnik nekretnine imate zakonsko pravo na razvrgnuće suvlasništva, koje Vam ne zastarijeva, te ga možete zahtijevati u bilo koje doba.
  • Ukoliko ne možete sa sestrom, odnosno drugim suvlasnicima, postići dogovor o sporazumnom razvrgnuću suvlasničke zajednice, svoje pravo morati ćete ostvariti u sudskom postupku. Riječ je o izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva, kojeg pokrećete pred nadležnim Općinskim sudom podnošenjem prijedloga. U tom postupku sud će pozvati sve suvlasnike na očitovanje, te pravo nije moguće provesti postupak bez da se pozove sve suvlasnike predmetne nekretnine. Dakle, niti jednog suvlasnika nije moguće "izbaciti". Ukoliko postoje suvlasnici čiji podaci nisu dostupni, sud će im postaviti privremenog zastupnika da štiti njihove interese. Nije moguće da dio u vlasništvu nekog drugog automatski prijeđe na Vas ili Vašu sestru.
  • Nadalje, sudsko razvrgnuće može biti geometrijsko (podjela nekretnine između suvlasnika), i tzv. civilno razvrgnuće isplatom, što znači da sud odredi da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Osim toga, ako suvlasnici imaju osobito važan razlog, sud može odrediti da im stvar pripadne u cijelosti, a da oni isplate ostale suvlasnike. Zakon ne navodi koji bi to osobito važni razlozi bili, već se oni utvrđuju u samom postupku, u kojem se proučavaju sve okolnosti.
  • Savjetujemo da za pokretanje postupka rješavanja ostavine i poslije razvrgnuća suvlasnika uzmete odvjetnika, obzirom je riječ o složenom prijedlogu kojega vjerojatno nećete moći sami sastaviti.
Kad su se moji baka i djed (tatini roditelji) preselili u stan, tati su ostavili kuću u kojoj sada živimo. Naime, baka i djed su darovnim ugovorom darovali tati tu kuću, ali u gruntovnici to nije prevedeno na njega nego još glasi na baku i djeda. Prošle godine su se moji roditelji rastali, mama je otišla i traži da ju isplatimo koliko je ona uložila u kuću. Ona od uvođenja centralnog grijanja i popravka stepenica nema niti jedan račun kojim bi to dokazala, ali ipak sa svojom odvjetnicom na sudu traži da joj isplatimo 100.001,00 kn. Isto tako navodi i da je tata nezaposlen i da joj on to ne može isplatiti pa traži da se kuća proda i da se podijele novci. Ima li ona to pravo obzirom da tata ima darovni ugovor, a cijela naša kuća još uvijek glasi na baku i djeda? Može li ona sudski dobiti rješenje da se kuća proda? Mi bi praktički ostali bez krova nad glavom. A isto tako je tužila baku i djeda i od njih traži da joj upišu 1/2 vlasništva kuće.
Pretpostavljamo da Vaša majka svoj tužbeni zahtjev temelji na potraživanju dijela nekretnine, za koju smatra da je dio bračne stečevine. Međutim, sukladno Obiteljskom zakonu, bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Nadalje, imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, a vlastitom se smatra i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na temelju darovanja. Stoga je Vaša kuća isključivo vlasništvo Vašeg oca, iako vanknjižno. Nadalje, da bi ostvarila svoj tužbeni zahtjev, Vaša majka treba dokazati da je uložila određena sredstva u predmetnu nekretninu, što će biti teško ako, kako navodite, nema materijalnih dokaza (računi, bankovni prijenosi novaca izvođačima radova i sl.), a uz to potrebno je procijeniti vrijednost svih radova za koje ona tvrdi da ih je financirala, te ih umanjiti za koristi koje je ona imala iz toga. Napominjemo da će to biti složen i dugotrajan postupak. No čak i da uspije u parnici, Vaša majka ne može automatski tražiti da se kuća proda, već eventualno ima pravo ići ovrhom na svu očevu imovinu, uključujući i kuću, iz čije bi se vrijednosti mogla namiriti. Važno je naglasiti da majka nema pravo na polovinu vlasništva kuće, već samo eventualni regresni zahtjev za sredstava koja je uložila. Nadalje, nije jasno koji zahtjev Vaša majka potražuje od bake i djeda. Pretpostavljamo da je riječ o tužbi za utvrđenje da je suvlasnik predmetne nekretnine. Na temelju podataka koje ste ovdje iznijeli smatramo da ne bi mogla uspjeti s tim zahtjevom u parnici, obzirom da nekretnina nije bračna stečevina. U svakom slučaju, preporučamo Vam angažirati odvjetnika u oba predmeta, obzirom je riječ o složenim postupcima. Ukoliko nemate novaca za odvjetnika, a udovoljavate svim propisanim uvjetima, možete se obratiti Hrvatskoj odvjetničkoj komori da Vam besplatno dodijeli odvjetnika koji će Vas zastupati u parnicama.
Na koji se način može etažirati stara kamena kuća, koja je sagrađena prije 200 godina. Nedavno smo je obnovili uz suglasnost Ministarstva kulture. Zbog rastave, željeli bismo kuću etažirati i na taj način je podijeliti međusobno. Šta o tome kaže zakon i koji je postupak?
Etažirati se mogu samo obiteljske zgrade s 2 ili više etažnih jedinica, odnosno s dvije ili više samostalnih uporabnih jedinica. Etažiranje nekretnine provodi sudski vještak građevinske struke koji izrađuje etažni elaborat. Njime se utvrđuju suvlasnički dijelovi i njihovi omjeri u ukupnoj nekretnini. Uz etažni elaborat, potreban je i ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice (tzv. međuvlasnički ugovor), na kojem svi suvlasnici ovjeravaju potpise. Elaborat se predaje na ovjeru nadležnom katastru, a zatim se uz ugovor predaje na provedbu u zemljišno-knjižni odjel nadležnog Općinskog suda. U postupku se od klijenta pribavlja potrebna dokumentacija (građevinska dozvola, izvod iz katastra, izvod iz posjedovnog lista izvod iz zemljišnih knjiga) te se potom pristupa poslovima koje izvršava sudski vještak (izrada elaborata, ishođenje potvrde od područnog ureda ili grada o samostalnim uporabnim cjelinama). Navedena potvrda o samostalnim uporabnim cjelinama treba upravo zato što treba utvrditi je li objekt uopće moguće etažirati. Obzirom da je u vašem slučaju riječ o starijoj građevini, umjesto građevinske dozvole prilažete uvjerenje nadležnog katastra da je objekt postojao prije 1968. godine jer za takve objekte nije potrebna građevinska dozvola.
<<Početna<Prethodna12345
 
Pretražite arhivu pitanja
 
broj rezultata: 23
Prikaži sve odgovore
 
Pretraga po pojmu