Dragi korisnici,
ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.
Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.
Sestra i ja vlasnici smo 2/3 nekretnine (1/3+1/3), dok je 1/3 nekretnine po rješenju o nasljeđivanju odnosno vlasničkom listu pripala pokojnom očevom bratu do kojega ne možemo doći i dogovoriti se o prodaji nekretnine. Možemo li kao većinski vlasnici svejedno prodati nekretninu i isplatiti trećeg suvlasnika ili moramo zahtjevati razgraničenje za koje ne znam je li moguće, budući se radi o prizemnoj kući s okućnicom? Suvlasnici mogu neograničeno raspolagati samo svojim suvlasničkim dijelom, što znači da Vi i Vaša sestra možete prodati samo svoj dio kuće. Tuđu imovinu ne možete prodati niti na bilo koji drugi način njome raspolagati. Međutim, Vi i Vaša sestra možete tražiti razvrgnuće suvlasništva. Razvrgnuće može biti dobrovoljno, sporazumom svih suvlasnika, no u Vašem slučaju gdje ne možete doći do trećeg suvlasnika, možete tražiti da sud provede razvrgnuće. Sud će u tom slučaju započeti izvanparnični postupak razvrgnuća, te potražiti trećeg suvlasnika. Ako je isti živ, a nepoznatog prebivališta, sud mu može postaviti privremenog zastupnika koji će onda zastupati Vašeg strica i postupak će se moći provesti. Sudsko razvrgnuće može biti geometrijsko (podjela nekretnine između suvlasnika, o čemu Vi ovdje govorite), no može biti i tzv. civilno razvrgnuće isplatom, što znači da sud odredi da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Osim toga, ako suvlasnici imaju osobito važan razlog, sud može odrediti da im stvar pripadne u cijelosti, a da oni isplate ostale suvlasnike. Zakon ne navodi koji bi to osobito važni razlozi bili, već se oni utvrđuju u samom postupku, u kojem se proučavaju sve okolnosti (koliko dugo ne možete do strica, da li zbog toga nekretnina trpi i sl.) i opravdanost Vašeg traženja.
Građevna parcela veličine 210m2 kupljena je 1986 godine kupoprodajnim ugovorom. Mnogi vlasnici takvih parcela sagradili su, tada bespravno, manje vikendice. Provedbom urbanističkoga plana, svi sagrađeni objekti snimljeni su iz zraka, javnu uvid je proveden, legalizacija sagrađenih objekata provedena je prostornim planom 2001 godine. Međutim, novim zakonom ne može se graditi na parcelama manjim od oko 400m2. Šta raditi (ako je ta informacija točna), kako sada graditi na takvim parcelama, što je potrebno ishoditi (Zadarska županija), ili kako takvu zemlju prodati? Ukoliko se radi praznoj parceli (samo zemljište) tada urbanistički uvjeti koji vrijede za predmetnu lokaciju, određuju što i koliko se može graditi. Urbanistički uvjeti razlikuju se od mjesta do mjesta, pa tako nisu isti u Gradu Zagrebu ili u nekom mjestu na moru. Prema tome, prvo trebate otići u nadležni ured državne uprave za prostorno uređenje i planiranje, te tamo postaviti upit o postotku izgrađenosti Vaše parcele. Naime, iako je podatak od 400 m2 za gradnju točan, moguće je da su nadležnim prostornim planom predviđene i iznimke. Nakon što ishodite informaciju (pismeno ili usmeno) o izgrađenosti parcele, možete dalje krenuti u izradu projekta, naravno, ukoliko je gradnja moguća, koji će biti temelj za izdavanjem lokacijske dozvole. Parcelu možete prodati bez ikakvih ograničenja, no ako se na njoj neće moći graditi, njezina tržišna vrijednost biti će znatno smanjena. Takvo zemljište bi najvjerojatnije bilo interesantno samo vlasnicima okolnih parcela.
Prodavao bih zemlju, no kada sam izvadio vlasnički list, ustanovio sam da je na nju još uvijek upisana moja pokojna majka. Što da radim?Prvo trebate potražiti rješenje o nasljeđivanju iza Vaše pokojne majke. Ako ga nemate, možete otići u ostavinski odjel nadležnog suda i naručiti da Vam ga kopiraju iz sudskog spisa. Ako je zemlja koju želite prodavati navedena u rješenju o nasljeđivanju i utvrđeno je da pripada nasljedniku, onda to rješenje, obavezno sa oznakom da je pravomoćno, trebate dostaviti na zemljišnoknjižni odjel i tražiti njegovu provedbu, odnosno upis vlasništva nasljednika u zemljišne knjige. Ako zemlja nije navedena u rješenju o nasljeđivanju, morati ćete provesti postupak za naknadno pronađenu imovinu, u kojem će se raspravljati samo o nasljednicima u pogledu te zemlje. Nadležnom općinskom sudu trebate podnijeti prijedlog za naknadno pronađenu imovinu, kojem ćete priložiti rješenje o nasljeđivanju i ostale potrebne podatke o svim nasljednicima Vaše pokojne majke. Sud će taj prijedlog uputiti na raspravljanje javnom bilježniku, od kojega ćete Vi i ostali nasljednici dobiti poziv za ostavinsku raspravu. Javni bilježnik će po okončanju postupka donijeti rješenje kojim se zemlja daje u nasljedstvo sukladno ranijem rješenju o nasljeđivanju ili ovisno o dogovoru nasljednika.
|
Pretražite arhivu pitanjaPrikaži sve odgovore Pretraga po pojmu
adaptacija bračna stečevina darovni ugovor dokumentacija elborat etažiranje građevinska dozvola hipoteka isplata katastarska čestica kredit kupnja najam nasljednik nasljedstvo oporuka ostavinska rasprava otkup ovrha parnica podjela porez poslovni prostor prebivalište predugovor prenamjena prijenos prodaja punomoć rastava razvrgnuće rok skrbništvo suvlasnik tabularna izjava tužba ugovor uknjižba uporabna dozvola uzdržavanje vlasništvo žalba zemljište
|