Pravnik savjetuje!




Dragi korisnici,

ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.

Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.

Najčešći problem koji se javlja prilikom kupovine nekretnine je nedostatak "čistih papira"...

Brat i ja živimo s roditeljima u bakinom stanu, ona također živi sa nama. Ona je mamina mama. Moji roditelji su pred razvodom, a moj otac ne želi otići iz stana. Zanima me ima li on zakonski pravo živjeti i dalje u tom stanu budući tu živi zadnjih 26 godina. Nikakvi računi ne dolaze na njegovo imen i ne sudjeluje u nikakvim kućanskim troškovima.
Iako vaš otac nije vlasnik stana, niti ikakvi računi stižu na njegovo ime, niti ne sudjeluje u podmirivanju kućanskih troškova, zakon posebno štiti posjed. Kako je Vaš otac već 26 godina u suposjedu stana, ima puno pravo i dalje živjeti tamo, odnosno ne možete jednostavno promijeniti bravu niti ga „istjerati“ iz stana. Kada bi to napravili, on bi imao zakonsko pravo podignuti tužbu radi smetanja posjeda, koji bi vrlo vjerojatno dobio. Međutim, zakon štiti pravo vlasništva i to u mjeri većoj od posjeda. Prema tome, ukoliko želite da se Vaš otac iseli zakonskim putem, potrebno je podignuti tužbu radi iseljenja. Kako je ovlaštenik tužbe radi iseljenja vlasnik nekretnine, tužbu bi trebala podignuti Vaša baka. Napominjem da je taj parnični postupak vrlo dug i spor i da je Vaš otac cijelo vrijeme dok traje, odnosno dok ne dobijete presudu može živjeti u stanu. Kada dobijete presudu kojom se Vašem ocu nalaže iseljenje, a on se opet ne želi dobrovoljno iseliti, potrebno je još pokrenuti postupak ovrhe radi iseljenja. To je konačni prisilni postupak iseljenja. Savjetujem Vam da se probate mirno dogovoriti oko iseljenja ako je to moguće obzirom na okolnosti, jer sudski put radi iseljenja je nažalost dugotrajan i zasigurno će pridonijeti pogoršanju odnosa u obitelji.
Razveo sam se od bivše supruge te dobio skrb na dvije malodobne djevojčice, koje su sada punoljetne. Majka nije plaćala alimentaciju koja je bila određena a, taj iznos sada iznosi oko 200.000,00 kuna. Također imam pravomoćnu presudu s ovrhom za pljenidbu, ali ne mogu naplatiti dug. Mogu li je krivično goniti do zatvora da je na neki način prisilim na nagodbu oko naše bračne stečevine? Ona ima 1/4 dijela stana koji smo kupili u bračnoj zajednici, te sad traži da ju isplatim, a unatoč tome što je darovnim ugovorom uknjižila svog malodobnog sina iz drugog braka, a time našu djecu iz svega isključila. Jasno je da manipulira a, sve kako ja ne bih naplatio tom 1/4 stana dug alimentacije. Postoji li način kojim bih mogao plijeniti novac s računa u slučaju da ju i isplatim ili blokirati račun po uplati dok sud ne donese pravomoćnu odluku. Što bih za mene značilo mnogo budući ako ju isplatim a, podigne novac tada sam totalni gubitnik, a moja potraživanja neće nikad naplatiti.
U slučaju da se Vaša djeca i dalje redovno školuju (kao i u slučaju da je od dana završetka redovnog školovanja proteklo manje od godine dana a one se ne mogu zaposliti), Vaša im je supruga i dalje obvezna uplaćivati iznos na ime uzdržavanja, u protivnom čini kazneno djelo. U tom slučaju možete podići kaznenu prijavu te tražiti provođenje odgovarajućeg postupka i izricanje kazne zatvora. U slučaju da im supruga nije više dužna uplaćivati iznos na ime uzdržavanja, potrebno je napomenuti kako zastara pokretanja takvog progona nastupa za tri godine od dana počinjenja kaznenog djela (neplaćanja uzdržavanja), radi čega je pokretanje kaznenog progona moguće samo u slučaju da od počinjenja djela nije proteklo više od tri godine. Vezano za mogućnost nagodbe, kad jednom pokrenete kazneni postupak, vi ne možete utjecati na njegov ishod, tj. ne možete prekinuti postupak kada želite tj. kada sklopite nagodbu. Nadalje, provjerite da li Vaša žena ima u vlasništvu nekretninu (na zemljišnoknjižnom odjelu suda na kojem ima prebivalište ili suda gdje mislite da se takva nekretnina nalazi), radi ovrhe na istoj. Također, provjerite i u bankama da li ona ima sredstava na računu na kojima bi se mogla provesti ovrha. Vezano za stan koji predstavlja bračnu stečevinu, u slučaju da je cijeli stan kupljen za trajanja bračne zajednice, Vaša žena ima pravu na polovinu tog stana. Iz Vašeg pitanja ne proizlazi da li je Vaša supruga već pokrenula postupak za diobu bračne stečevine ili tek traži da ju isplatite. Nastavno na mogućnost pljenidbe na računu, Vi možete predati rješenje o ovrsi u banku gdje se vodi račun na koji bi joj novac trebao biti isplaćen. Kada njoj sjedne novac, banka će ga odmah uplatiti Vama ukoliko ste prvi u redu čekanja (vjerojatno jeste jer obveze uzdržavanja imaju prioritet, no za svaki slučaj prvo tražite očitovanje banke o redu čekanja u kojem se nalazite). Savjetujemo Vam da se radi naprijed opisanih provjera, kao i radi sastavljanja kaznene prijave i ovršnog prijedloga, obratite stručnoj osobi.
Od supruga sam se razvela prije 4 godine, nakon 23 godine braka. Nikad nije pokrenuta parnica oko imovine jer je bio dogovor da će on meni riješiti smještaj, odnosno kupiti stan. Do danas ga nije kupio. Ostali smo živjeti u kući njegovih roditelja, otac je prije naše rastave umro, vlasnici kuće su majka (svekrva) i bivši muž. Imamo dvije kćeri, jedna živi sa mnom, a druga je udata. Bivši suprug i ja, dogradili smo dio kuće u braku. U tom braku je kupljen i brod, koji on sada prodaje. U međuvremenu je on odselio, i neko vrijeme ne živi u kući. Sada on želi natrag u kuću, ali pod uvjetom da ja odem iz nje. On mi obećava plaćanje podstanarstva za početak dok ne kupi stan. Koja i kolika su moja prava, i kako da se pravno zaštitim?
Nakon rastave braka moguće je pokrenuti parnicu za utvrđenje i diobu bračne stečevine, u kojoj svaki od bračnih drugova ima pravo na polovinu imovine stečene radom za vrijeme trajanja braka. Pravo podići tužbu za utvrđenje i diobu bračne stečevine ne zastarijeva te takvu tubu slobodno možete podnijeti i danas. Pri tome je važno napomenuti da je bračna stečevina samo ona imovina stečena radom za vrijeme trajanja braka. Ostala imovina koja nije stečena radom, kao što je npr. darovana ili naslijeđena imovina, ne ulazi u bračnu stečevinu. Nastavno na navedeno, pitanje je kako i kada je Vaš suprug stekao vlasništvo nad dijelom kuće čiji je suvlasnik. Ukoliko mu je ista darovana (ili ju je naslijedio npr. od pokojnog oca), ili ju je kupio prije braka, ista ne predstavlja bračnu stečevinu i Vi nemate pravo na diobu njegovog udjela u toj kući. Ukoliko je Vaš bivši suprug kupio dio u toj kući za vrijeme trajanja braka, imate pravo na polovinu njegovog dijela. Nadalje, vezano za dogradnju kuće, ukoliko je tom gradnjom nastala nova stambena cjelina (što je vidljivo iz građevinske i uporabne dozvole), moguće je da se u sudskom postupku utvrdi da taj novoizgrađeni dio predstavlja bračnu stečevinu i Vi tada imate pravo na polovinu tog novoizgrađenog dijela. Ako kuća ne predstavlja bračnu stečevinu kako je gore opisano, Vi imate pravo na povrat uloženog u tuđu nekretninu, koje pravo zastarijeva u roku od 5 godina od izvršenog ulaganja. Posebno napominjem kako je ulaganja potrebno dokazati (u pravilu računima koji glase na Vas, ugovorom o kreditu ako ste ga Vi podignuli za adaptaciju kuće i sl. ), a za povrat tih ulaganja potrebno je podići tužbu pred nadležnim sudom. Vezano za brod, ukoliko je kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice, on predstavlja bračnu stečevinu i Vi imate pravo na polovinu broda, odnosno polovinu kupoprodajne cijene, ukoliko bude prodan. Savjetujemo Vam da sa suprugom sklopite ugovor o diobi bračne stečevine, kako biste izbjegli dugotrajne sudske sporove. Također Vam savjetujemo da prije sklapanja takvog ugovora, odnosno prije nego Vam suprug isplati dogovoreni iznos novca (ili prepiše na Vas dio imovine), ne iselite iz kuće. Ukoliko Vaš suprug ne pristane na sklapanje takvog ugovora, odnosno ukoliko ne uspije dogovor oko te podjele, možete podići tužbu na utvrđenje i diobu bračne stečevine i tražiti dio koji Vam pripada. Savjetujemo Vam da se radi pregovora u podjeli bračne stečevine i sastavljanja navedenog ugovora svakako obratite stručnoj osobi, obzirom da je riječ o složenom postupku.
Sudski sam se rastao s bivšom ženom 2005. godine, živjeli smo u bračnoj zajednici sedam godina u kojoj smo zajedničkim radom stvorili dva poslovna prostora i kupili građevinsko zemljište koje je na meni, a poslovni prostori na nju. Prostore smo kupili većim dijelom na kredit, a manjim od zajedničke ušteđevine. Sve smo to uredili i moja je firma poslovala u tom prostoru i otplaćivala njoj ili njenom obrtu najam u vrijednosti 10 000 kn. Kada sam još formalno bio u braku ona je preuzela posjed promijenivši brave i sad je to sve na sudu za podjelu bračne stečevine .Zanima me, obzirom da sam ja uhodao posao koji je zarađivao 5 000 eura mjesečno, kad se plati i kredit a ona ga je preuzela imam li ja kakvih prava na naknadu od te zarade za sve ove godine jer trenutno teško živim i praktično sam bačen na ulicu. Ona je bračnom nevjerom razorila zajednicu i od tada otplaćuje kredit što joj nije problem.
Bračnom se stečevinom smatra sve što je stečeno za vrijeme trajanja braka i sukladno važećem zakonu, tako stečena imovina dijeli se po pola. Sve što je Vaša supruga (ili njen obrt) steklo nakon razvoda braka njena je stečevina, jednako kao što je i prihod od Vašeg trgovačkog društva sada Vaš prihod, neovisno o tome tko je uhodao posao. Također, ukoliko je trgovačko društvo/obrt ostvarilo kakve prihode za vrijeme trajanja bračne zajednice (neovisno o tome na koga glasi) to je onda zajednička stečevina i dijeli se po pola, no potrebno je dokazati taj prihod na sudu. Pitanje posjeda je pak posebno pitanje koje se ne rješava u postupku podjele bračne stečevine. U slučaju da Vam je supruga zabranila pristup u stan, kao i poslovne prostorije, bilo je potrebno podići tužbu za smetanje posjeda u roku od 30 dana od počinjenog smetanja, kako biste bili vraćeni u posjed do okončanja spora. U svakom slučaju, preporučamo Vam da se obratite stručnoj osobi za vođenje postupka diobe bračne stečevine, obzirom da je riječ o kompliciranim i dugotrajnim postupcima, kao i radi konzultacija u svezi raspolaganja sa zemljištem u Vašem vlasništvu.
Suprug i ja rastavljeni smo sudskim putem od 2003.g. On je ostao u stanu koji je denacionaliziran i plaća mjesečni otkup . Za taj stan je naslijedio stanarsko pravo nakon majčine smrti i za vrijeme trajanja braka. Imamo jedno dijete koje živi sa mnom u novom stanu koji sam kupila nakon rastave. Tokom rastave nisam podizala tužbu za podjelu imovine zbog dodatnih troškova, već smo se ja i suprug dogovorili da je njegov stan , a moj apartman na moru. Uskoro smo se ja i suprug sklopili ugovor o najmu apartmana do 2014.g., te mi on uz alimentaciju temeljem toga ugovora isplaćuje mjesečnu najamninu za apartman. Sada se on želi odjaviti sa adrese svoga stana i moli me da budući da dosta vremena u proljeće i ljeto boravi u apartmanu da mu ovjerim kod javnog bilježnika Izjavu s kojom potvrđujem suglasnost da on prijavi prebivalište na neodređeno vrijeme na adresi na kojoj se nalazi apartman koji je upisan kao moje vlasništvo. Ta Izjava mu je potrebna kako bi ostvario naknadu za prijevoz u poduzeću u kojem je zaposlen. Pitanje. Zanima me dali to što je on prijavljen na adresi apartmana u mojem vlasništvu može zloupotrijebiti ili mi stvarati problem ako odlučim prodati apartman i raskinuti s njim ugovor o najmu apartmana. ( Ja sam prijavljena na adresi novog stana). Zahvaljujem i pozdravljam.
Iz Vašeg pisma proizlazi da je Vaš suprug najmoprimac apartmana, u kojem slučaju on ima pravo prijaviti svoje prebivalište u tom apartmanu, naravno, uz Vaš pristanak. Napominjem da mu pristanak niste dužni dati. Međutim, mišljenja sam da izjava niti prijava prebivališta ne mogu bitno promijeniti trenutno stanje i probleme koji iz njega mogu nastati. Naime, sama činjenica da je Vaš bivši suprug prijavljen da živi u Vašem stanu nije toliko značajna kao činjenica da je on u posjedu istog. U slučaju da odlučite prodati predmetni stan, on Vam može raditi probleme na način da se odbije iseliti. Tada biste ga mogli iseliti iz stana jedino sudskim putem i to tužbom za iseljenje, koja može potrajati godinama. Također, Vi možete s njim raskinuti ugovor o najmu apartmana na način kako je u ugovoru određeno, no to ne utječe na činjenicu da on i nakon raskida tog ugovora može ostati u tom stanu, te čak tražiti i posjedovnu zaštiti ukoliko ga pokušate prisilno iseliti iz stana. Konačno, nije jasno da li ste Vi i Vaš suprug usmeno dogovorili podjelu imovine ili ste to napravili putem suda ili ugovora o diobi bračne stečevine. U slučaju da niste dogovorili podjelu u pisanom obliku, svakako Vam savjetujemo da to učinite, te da se radi sastavljanja takvog ugovora obratite stručnoj osobi.
1234Sljedeća>Posljednja>>
 
Pretražite arhivu pitanja
 
broj rezultata: 18
Prikaži sve odgovore
 
Pretraga po pojmu