Dragi korisnici,
ako imate problema ili nedoumica vezanih uz poslovanje nekretninama, pretražite našu arhivu pitanja i odgovora. Imate mogućnost upisa ključne
riječi u tražilicu ili pretragu po pojmu.
Nadamo se da ćete pronaći ono što tražite.
Nakon smrti moga oca nasljedila sam ½ stana u kojem je on živio zajedno sa stricem koji je nasljedio drugu polovicu stana. Iako nema stalna primanja a režije, stric nije htio prodati stan. Rekao je da će za režije imati i da se za ništa ne brinem. Nakon nekog vremena slučajno sam saznala da stižu opomene i ovrhe zbog neplaćanja računa te da u stanu živi „podstanar“. Od tada je prošlo više od mjesec dana, do strica nismo uspjeli doći. a vjerujte nema što nismo pokušali. Kao prvo želim izbjeći podmirivanje svakojakih dugova drugih osoba, a drugo zanima me najbolje rješenje kako prodati svoj dio stana ako suvlasnik( stric) nije za nikakav dogovor tj, ako se skriva. Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice i to mu pravo ne zastarijeva. Naravno, najjednostavniji način razvrgnuća je dobrovoljno razvrgnuće suvlasničke zajednice (u Vašem slučaju stana) i to zajedničkim sporazumom svih suvlasnika (Vas i Vašeg strica). U slučaju dobrovoljnog razvrgnuća suvlasnici zajednički odlučuju o načinu na koji će se suvlasnička zajednica razdijeliti. Ukoliko dobrovoljno razvrgnuće nije moguće, postoji mogućnost sudskog razvrgnuća suvlasničke zajednice. Radi se o izvanparničnom postupku koji može pokrenuti bilo koji suvlasnik, dakle u ovom slučaju možete pokrenuti postupak Vi ili Vaš stric. Pri odlučivanju o načinu razvrgnuća sud odlučuje na temelju zakona, a podredno je vezan zakonski mogućim dogovorom među strankama. Ukoliko takvog dogovora nema, tada će sud odrediti razvrgnuće prodajom stana na javnoj dražbi pri čemu se postignuti iznos novca dijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Iznimno, ukoliko jedan od suvlasnika učini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog, suvlasništvo se može razvrgnuti na način da jedan od suvlasnika isplati ostale. U tom slučaju jedan od suvlasnika postaje isključivi vlasnik cijele nekretnine, a drugi suvlasnik dobiva odgovarajući vrijednost u novcu.
Ukoliko se odlučite za prodaju svog dijela stana, a ne za razvrgnuće suvlasništva, za prodaju Vaše polovice ne trebate uopće kontaktirati strica. Naime, suvlasnici samostalno raspolažu svojim suvlasničkim dijelovima i za takvo raspolaganje nije potrebno odobrenje ostalih suvlasnika. Praktično je pitanje da li ćete i za koju cijenu moći prodati samo pola stana, no pravno je takav posao moguć i valjan.
Sestra ima 1/3 a ja 2/3 nekretnine, ona želi geometrijsku diobu a ja bih da se kuca proda i podijelimo novac pola-pola. Nekretnina, kuća i dvor su 231 m2. Skupa stanujemo u toj kuci i odnosi su loši. Ja to ne mogu ni materijalno podnijeti da se dijeli jer bi to za mene bili preveliki troškovi. Njezin odvjetnik je napisao da je nekretninu moguće dijeliti. Što napraviti? U slučaju da Vaša sestra podigne tužbu za razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom, Vi možete istaknuti u postupku da će se takvom diobom znatno smanjiti vrijednost nekretnine radi čega predlažete da se kuća proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). U takvom postupku možete zatražiti i izvođenje dokaza putem ovlaštenog sudskog vještaka, kako biste poduprli svoju tvrdnju da će dioba znatno umanjiti vrijednost nekretnine.
Nadalje, Vi možete tražiti i da se razvrgnuće provede na način da Vi isplatite sestru iz njenog dijela, za što morate dokazati da za to imate osobito ozbiljan razlog. Savjetujemo Vam da pokušate postići sporazum sa sestrom oko diobe nekretnine (možda da ona isplati Vas), obzirom da se na javnoj dražbi u pravilu postiže znatno niža cijena nekretnine nego da je sami prodate.
Moj otac i ja sklopili smo ugovor o doživotnom uzdržavanju prije 10 godina. Sada bi ga htjeli raskinuti jer su odnosi narušeni. Mene zanima imam li kakva prava budući sam taj ugovor poštivala 8 godina. Što da radim, da jednostavno potpišem ili da nešto tražim za tih 8 godina? Ugovor o doživotnom uzdržavanja može se raskinuti na dva načina: sporazumno ili sudskim putem. Sporazumni raskid znači da obje strane potpisuju izjavu kojom raskidaju navedeni ugovor, a sudskim putem znači da jedna strana podiže tužbu pred sudom radi raskida navedenog ugovora.
Raskidom ugovora na bilo koji način obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete. Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala. Stoga, Vi nakon raskida ugovora imate pravo na povrat onoga što ste dali tijekom trajanja tog ugovora.
Savjetujemo Vam da s ocem prvo pokušate postići dogovor te sporazumno raskinuti ugovor. U tom sporazumu navedite koliko Vam pripada za ono što ste dali tijekom trajanja tog ugovora i kako će Vam se to isplatiti. Preporučamo da pokušate objasniti ocu kako će mu sudski spor predstavljati dodatni trošak, koji se sporazumnim raskidom može izbjeći, te kako imate pravo na povrat onog što se dali za vrijeme trajanja ugovora.
Ukoliko sporazum nije moguć, Vaš otac može sudskim putem tražiti raskid ugovora, a Vi onda, također sudskim putem, možete tražiti povrat onoga što se dali na ime izvršenja tog ugovora, sukladno gore navedenom.
Radi se o građevinskoj parceli. Suvlasnici su 3 osobe sa po 1/6 i jedna osoba sa 1/2 idealnog dijela. razvrgnućem suvlasništva, dobile bi se bezvrijedne parcele za vlasnike 1/6 dijela parcele. Je li putem suda u izvanparničnom postupku moguće razvrgnuće suvlasništva (geometrijska podjela) bez pristanka suvlasnika jer se time značajno umanjuje vrijednost 1/6 parcele koja prestaje biti građevinsko zemljište jer je manja od minimalne građevinske čestice? Iz Vašeg pitanja pretpostavljam da ste u svojstvu suvlasnika koji ne želi razvrgnuće.
Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: Zakon), suvlasnik ima pravo zahtijevati razvrgnuće ako je moguće i dopušteno, i to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kada bi to bilo na štetu ostalih, a može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.
Ukoliko suvlasnici ne pristanu na sporazumno razvrgnuće, svaki suvlasnik može u izvanparničnom postupku tražiti da sud razvrgne takvu zajednicu.
Sukladno zakonu, sud u takvom postupku nekretnine dijeli geometrijski, no ukoliko takva dioba nije moguća a da se znatno ne umanji vrijednost sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima.
U konkretnom slučaju, dakle ukoliko na razvrgnuće ne pristaju svi suvlasnici, tj. Vi, svaki suvlasnik može tražiti da sud u izvanparničnom postupku provede razvrgnuće, a Vi u takvom postupku kao prigovor možete istaknuti da razvrgnuće ne može biti na štetu Vaših prava, te da bi se razvrgnućem smanjila vrijednost nekretnine.
Vezano za takav prigovor, možete u izvanparničnom postupku razvrgnuća tražiti da se stvar proda na javnoj dražbi i novac podijeli sukladno suvlasničkim udjelima.
U slučaju spora oko načina diobe, o istom odlučuje sud uzimajući u obzir mišljenje vještaka koje on ima dati po objektivnim kriterijima urednog gospodarstvenika.
Ukoliko Vi i ostali suvlasnici namjeravate prodavati svoj dio, savjetujemo Vam da sporazumno razvrgnete suvlasničku zajednicu na način da (izvan suda) prodate nekretninu te podijelite novac sukladno omjerima koje imate u nekretnini, obzirom da se na javnoj dražbi u pravilu postiže niža cijena od tržišne vrijednosti nekretnine.
Suprug i ja imamo u vlasništvu jednu kućicu na Trnju. Katastarska čestica je ista, a na njoj su dvije kućice - svaka ima svoje dvorište, zaseban ulaz i sve je fizički potpuno razdvojeno. Postoje dva vlasnika i svaki ima 1/2 u idealnom dijelu - od ta dva vlasnika jedan je moj suprug. Posjedujemo vlasnički list, sve je upisano i papiri su u tom dijelu čisti. Mi čak i možemo svoju polovicu prodati, ali, naravno, svatko tko kupuje želi da se čestica etažira. Mi smo voljni financirati etažiranje i provesti cijeli postupak (imamo kupca i taj novac nam treba da bi isplatitli ostatak drugog stana koji smo kupili). Međutim susjed (drugi vlasnik) iz nama nepoznatih razloga razvlači cijelu situaciju i odbija etažiranje iako to i njemu ide u korist. S obzirom da smo mi u vrlo nezgodnoj situaciji i stisci s vremenom i novcima, postoji li ikakav pravni instrument koji nam može pomoći u "uvjeravanju" susjeda da se nekretnina ipak etažira i da u konačnici svatko bude 1/1 vlasnik nad svojom kućicom?
|
Pretražite arhivu pitanjaPrikaži sve odgovore Pretraga po pojmu
adaptacija bračna stečevina darovni ugovor dokumentacija elborat etažiranje građevinska dozvola hipoteka isplata katastarska čestica kredit kupnja najam nasljednik nasljedstvo oporuka ostavinska rasprava otkup ovrha parnica podjela porez poslovni prostor prebivalište predugovor prenamjena prijenos prodaja punomoć rastava razvrgnuće rok skrbništvo suvlasnik tabularna izjava tužba ugovor uknjižba uporabna dozvola uzdržavanje vlasništvo žalba zemljište
|