• Za stjecanje nekretnina u Republici Hrvatskoj, strani državljani moraju pribaviti suglasnost Ministarstva pravosuđa, koje ju izdaje u upravnom postupku koji se pokreće na temelju pisanog zahtjeva stranke.
  Opće su pretpostavke za davanje suglasnosti da postoji reciprocitet između države kojoj pripada stjecatelj i RH te da stranka preda zahtjev, kojem se prilaže slijedeće:
  • pravna osnova stjecanja vlasništva (npr. kupoprodajni ugovor), u originalu ili ovjerenoj preslici;
  • dokaz o vlasništvu prodavatelja/otuđitelja predmetne nekretnine, odnosno izvadak iz zemljišne knjige, u originalu ili ovjerenoj preslici, ne stariji od šest mjeseci;
  • uvjerenje (original ne stariji od šest mjeseci) tijela jedinica lokalne uprave nadležnog za urbanizam i prostorno uređenje (županijski uredi) da se nekretnina nalazi u granicama građevinskog područja predviđenim urbanističkim planom;
  • dokaz državljanstva stranog kupca (ovjerena preslika putovnice), ili dokaz o statusu pravne osobe (izvadak iz sudskog registra), ako je kupac strana pravna osoba;
  • ako postoji punomoćnik tada je potrebno dostaviti punomoć
  • dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi (50 kn za podnošenje zahtjeva, 100 kn za rješenje o stjecanju nekretnine).
  Nakon stjecanja nekretnine temeljem rješenja Ministarstva pravosuđa, provodi se postupak upisa u zemljišne knjige.
  Posebno za Vaš slučaj, izvješćujemo Vas da je u pokrajini Donja Austrija reciprocitet u pogledu stjecanja nekretnina s Republikom Hrvatskom uređen Zakon o prometu nekretninama (Pokrajinski službeni list br. 6800-3). Stoga reciprocitet postoji, no pored njega propisano je i da je za stjecanje nekretnina u RH od strane državljana te pokrajine određen uvjet postojanja gospodarskog, društvenog ili kulturnog interesa ili 10 godina boravka u RH. Navedeni uvjet nije nužan kod nekih drugih pokrajina u Austriji, a što se tiče Vašeg upita na kojeg niste dobili odgovor, skrećemo Vam pažnju da je odnedavno za poslove stjecanja prava vlasništva stranaca nad nekretninama u RH nadležno Ministarstvo pravosuđa, dok je ranije bilo nadležno Ministarstvo vanjskih poslova, pa Vas za detalje upućujemo na Ministarstvo pravosuđa.

Suvlasnici mogu neograničeno raspolagati samo svojim suvlasničkim dijelom, što znači da Vi i Vaša sestra možete prodati samo svoj dio kuće. Tuđu imovinu ne možete prodati niti na bilo koji drugi način njome raspolagati. Međutim, Vi i Vaša sestra možete tražiti razvrgnuće suvlasništva. Razvrgnuće može biti dobrovoljno, sporazumom svih suvlasnika, no u Vašem slučaju gdje ne možete doći do trećeg suvlasnika, možete tražiti da sud provede razvrgnuće. Sud će u tom slučaju započeti izvanparnični postupak razvrgnuća, te potražiti trećeg suvlasnika. Ako je isti živ, a nepoznatog prebivališta, sud mu može postaviti privremenog zastupnika koji će onda zastupati Vašeg strica i postupak će se moći provesti. Sudsko razvrgnuće može biti geometrijsko (podjela nekretnine između suvlasnika, o čemu Vi ovdje govorite), no može biti i tzv. civilno razvrgnuće isplatom, što znači da sud odredi da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Osim toga, ako suvlasnici imaju osobito važan razlog, sud može odrediti da im stvar pripadne u cijelosti, a da oni isplate ostale suvlasnike. Zakon ne navodi koji bi to osobito važni razlozi bili, već se oni utvrđuju u samom postupku, u kojem se proučavaju sve okolnosti (koliko dugo ne možete do strica, da li zbog toga nekretnina trpi i sl.) i opravdanost Vašeg traženja.

Prvo trebate potražiti rješenje o nasljeđivanju iza Vaše pokojne majke. Ako ga nemate, možete otići u ostavinski odjel nadležnog suda i naručiti da Vam ga kopiraju iz sudskog spisa.

Ako je zemlja koju želite prodavati navedena u rješenju o nasljeđivanju i utvrđeno je da pripada nasljedniku, onda to rješenje, obavezno sa oznakom da je pravomoćno, trebate dostaviti na zemljišnoknjižni odjel i tražiti njegovu provedbu, odnosno upis vlasništva nasljednika u zemljišne knjige.

Ako zemlja nije navedena u rješenju o nasljeđivanju, morati ćete provesti postupak za naknadno pronađenu imovinu, u kojem će se raspravljati samo o nasljednicima u pogledu te zemlje. Nadležnom općinskom sudu trebate podnijeti prijedlog za naknadno pronađenu imovinu, kojem ćete priložiti rješenje o nasljeđivanju i ostale potrebne podatke o svim nasljednicima Vaše pokojne majke. Sud će taj prijedlog uputiti na raspravljanje javnom bilježniku, od kojega ćete Vi i ostali nasljednici dobiti poziv za ostavinsku raspravu. Javni bilježnik će po okončanju postupka donijeti rješenje kojim se zemlja daje u nasljedstvo sukladno ranijem rješenju o nasljeđivanju ili ovisno o dogovoru nasljednika.