Čl. 27. st. 5. Zakona o porezu na dohodak određuje da se dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnine. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda; s time da se troškovi otuđenja mogu odbiti kao izdaci. Sukladno navedenom zakonu, dohodak od otuđenja nekretnine ne oporezuje se u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave. U konkretnom slučaju, Vi, kao prodavatelj nekretnine, podliježete porezu na dohodak jedino u slučaju da predmetno gradilište prodajete po cijeni višoj od nabavne i to u roku od tri godine od kupnje istog gradilišta. Tada ste dužni na razliku između kupovne i prodajne cijene nekretnine platiti porez u visini od 35% uvećan za prirez koji je različit, ovisno o tome u kojem se dijelu Hrvatske nalazite. U slučaju prodaje gradilišta nakon proteka tri godine od kupnje istog, niste obvezni platiti porez na dohodak. Stoga Vam savjetujemo da pričekate još malo do isteka 3 godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora.

Sukladno onome što se naveli, Vaša je kći suvlasnica u idealnom dijelu, ali ne u točno prostorno određenom dijelu predmetnog zemljišta. Da bi se suvlasnički dio Vaše kćeri fizički odvojio od udjela druge suvlasnice, potrebno je napraviti parcelaciju zemljišta i potpisati diobni ugovor. Ukoliko suvlasnica drugog udjela ne pristaje na parcelaciju, možete pokrenuti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u izvanparničnom postupku pred Općinskim sudom, uslijed kojeg sud može prodati nekretninu, a dobiveni iznos se podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima, ili može odrediti da nekretnina pripadne jednom suvlasniku u cijelosti, a da on isplati ostale suvlasnike. Ukoliko ste Vi u neprekidnom samostalnom i poštenom posjedu predmetnog zemljišta više od 20 godina, moguća je i primjena instituta dosjelosti, odnosno podnošenje tužbe radi utvrđenja stjecanja prava vlasništva dosjelošću, te kada bi uspjeli u sporu stekli biste pravo vlasništva i nad preostalim dijelom nekretnine

Ukoliko se radi praznoj parceli (samo zemljište) tada urbanistički uvjeti koji vrijede za predmetnu lokaciju, određuju što i koliko se može graditi. Urbanistički uvjeti razlikuju se od mjesta do mjesta, pa tako nisu isti u Gradu Zagrebu ili u nekom mjestu na moru. Prema tome, prvo trebate otići u nadležni ured državne uprave za prostorno uređenje i planiranje, te tamo postaviti upit o postotku izgrađenosti Vaše parcele. Naime, iako je podatak od 400 m2 za gradnju točan, moguće je da su nadležnim prostornim planom predviđene i iznimke. Nakon što ishodite informaciju (pismeno ili usmeno) o izgrađenosti parcele, možete dalje krenuti u izradu projekta, naravno, ukoliko je gradnja moguća, koji će biti temelj za izdavanjem lokacijske dozvole. Parcelu možete prodati bez ikakvih ograničenja, no ako se na njoj neće moći graditi, njezina tržišna vrijednost biti će znatno smanjena. Takvo zemljište bi najvjerojatnije bilo interesantno samo vlasnicima okolnih parcela.

Punomoć nažalost vrijedi samo do smrti osobe koja ju je izdala, te je danom smrti prodavatelja ista prestala. To znači da Vam prijašnji opunomoćenik ne smije potpisati aneks kupoprodajnog ugovora, odnosno da njegov potpis nema pravnog značenja. Međutim, aneks Vam valjano mogu potpisati nasljednici prodavatelja. Ako ne znate tko su nasljednici, potrebno je da na sudu nadležnom po mjestu prebivališta za prodavatelja zatražite uvid u ostavinski predmet. Ako je predmet okončan, iz spisa trebate ishoditi ovjerenu presliku rješenja o nasljeđivanju s klauzulom pravomoćnosti i sklopiti predmetni aneks s nasljednicima iza prodavatelja. Ako predmet još nije okončan, potrebno je pričekati njegovo dovršenje, jer bez pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju nećete moći dokazati legitimitet osoba koje su Vam potpisale aneks.

Prvo trebate potražiti rješenje o nasljeđivanju iza Vaše pokojne majke. Ako ga nemate, možete otići u ostavinski odjel nadležnog suda i naručiti da Vam ga kopiraju iz sudskog spisa.

Ako je zemlja koju želite prodavati navedena u rješenju o nasljeđivanju i utvrđeno je da pripada nasljedniku, onda to rješenje, obavezno sa oznakom da je pravomoćno, trebate dostaviti na zemljišnoknjižni odjel i tražiti njegovu provedbu, odnosno upis vlasništva nasljednika u zemljišne knjige.

Ako zemlja nije navedena u rješenju o nasljeđivanju, morati ćete provesti postupak za naknadno pronađenu imovinu, u kojem će se raspravljati samo o nasljednicima u pogledu te zemlje. Nadležnom općinskom sudu trebate podnijeti prijedlog za naknadno pronađenu imovinu, kojem ćete priložiti rješenje o nasljeđivanju i ostale potrebne podatke o svim nasljednicima Vaše pokojne majke. Sud će taj prijedlog uputiti na raspravljanje javnom bilježniku, od kojega ćete Vi i ostali nasljednici dobiti poziv za ostavinsku raspravu. Javni bilježnik će po okončanju postupka donijeti rješenje kojim se zemlja daje u nasljedstvo sukladno ranijem rješenju o nasljeđivanju ili ovisno o dogovoru nasljednika.